Sjeverna Dakota
Izvor: Wikipedija
|
|||
Nadimak: Peace Garden State
Roughrider State Flickertail State |
|||
Glavni grad | Bismarck | ||
Najveći grad | Fargo | ||
Guverner | John Hoeven | ||
Službeni jezik | engleski | ||
Površina | 183.272 km² | ||
- Kopno | 178.839 km² | ||
- Voda | 4.432 km² | ||
Stanovništvo (2000.) | |||
- Broj | 642.200 | ||
- Gustoća | 3,5//km² | ||
Proglašenje saveznom državom SAD-a | |||
- Datum | 2. studenog 1889 | ||
- Poredak | 39. | ||
Vremenska zona | Central: UTC-6/-5
Mountain: UTC-7/-6 |
||
Zemljopisna širina | 45°55'N - 49°N | ||
Zemljopisna dužina | 97°W - 104°W | ||
Širina | 340 km | ||
Dužina | 545 km | ||
Visina | |||
- Najviša | 1069 m | ||
- Najniža | 229 m | ||
Kratice | |||
- Poštanska | ND | ||
- ISO 3166-2 | US-ND | ||
Internet stranica | www.nd.gov |
[uredi] Okruzi (Counties)
Adams Barnes Benson Billings Bottineau Bowman Burke Burleigh Cass Cavalier Dickey Divide Dunn Eddy Emmons Foster Golden Valley Grand Forks Grant Griggs Hettinger Kidder LaMoure Logan McHenry McIntosh McKenzie McLean Mercer Morton Mountrail Nelson Oliver Pembina Pierce Ramsey Ransom Renville Richland Rolette Sargent Sheridan Sioux Slope Stark Steele Stutsman Towner Traill Walsh Ward Wells Williams.
[uredi] Stanovništvo
Stanovništvo Sjeverne Dakote 2005. iznosilo je 2005 636,677 (US Census Burreau) a cjelokupna populacija SAD-a je bila 296,410,404. Etnička struktura je šarolika a 2000 sastojala se od 92.4% raznih pripadnika bijele rase, 31,329 Indijanca (cca 4.9%), 3,916 Afroamerikanaca. Većina pripadnika bijele rase su njemačkog (44%) i Norvežaninorveškog (30%) porijekla. Osim navedenih ima znatan broj državljana rođenih van SAD-a (12,114), poglavito iz Kanade, nadalje ima 3,606 pripadnika raznih azijskih naroda, 230 iz područja Oceanije i 7,786 Latinoamerikanaca (ovih posljednjih 2000 g.)
Prastanovnici Indijanci pripadaju jezičnom rodu Siouan i Caddoan. Caddoanska grupa porijeklom je sa juga i na područje Sjeverne Dakote došli su postepenim migracijama iz zemje Caddoa i nastanili se u području gornjeg Missourija, u povijesti su često nazivani Crnim Ponima (Black Pawnee), jer su porijeklom od kanibalskog plemena Pawnee, koje je prinosilo ljudske žrtve Jutarnjoj zvijezdi. Druga dva plemena su Hidatsa i Mandan u području rijeke Nož (Knife River), poznatih po uzgoju mandan-kukuruza. Od drugih plemena kojima Sjeverna Dakota nije domovina s vfemenom su navraćali Indijanci Assiniboin, Sioux i Plains Chippewa i Cheyenne. U Sjevernoj Dakoti danas na 4 rezervatima žive plemena: Sioux na Devil's Lake i Standing Rock; Chippewa na Turtle Mountain; i Mandan, Hidatsa i Arikara na Fort Berthold, kolektivno poznata kao Three Affiliated Tribes.
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni zemljopisni članak Sjeverna Dakota treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Savezne države
Alabama • Aljaska • Arizona • Arkansas • Colorado • Connecticut • Delaware • Florida • Georgia • Havaji • Idaho • Illinois • Indiana • Iowa • Južna Dakota • Južna Karolina • Kalifornija • Kansas • Kentucky • Louisiana • Maine • Maryland • Massachusetts • Michigan • Minnesota • Mississippi • Missouri • Montana • Nebraska • Nevada • New Hampshire • New Jersey • New York • Novi Meksiko • Ohio • Oklahoma • Oregon • Pennsylvania • Rhode Island • Sjeverna Dakota • Sjeverna Karolina • Tennessee • Teksas • Utah • Vermont • Virginia • Washington • Wisconsin • Wyoming • Zapadna Virginia
Savezno područje
Washington (Kolumbijski distrikt)
Otočja
Američka Samoa • Američki Djevičanski otoci • Atol Johnston • Atol Midway • Atol Palmyra • Greben Kingman • Guam • Otok Baker • Otok Howland • Otok Jarvis • Otok Navassa • Otok Wake • Portoriko • Sjevernomarijanski otoci