Turingov stroj
Izvor: Wikipedija
Turingovi strojevi su iznimno jednostavni uređaji za manipulaciju znakovima (simbolima) koji - unatoč jednostavnosti dizajna - mogu biti prilagođeni da simuliraju logiku iza bilo kojeg računala koje ikad može biti konstruirano. Opisao ih je 1936. Alan Turing. Premda je izvorna namjera bila tehnička ostvarivost, Turingovi strojevi nisu namijenjeni kao praktična računska tehnologija, već kao misaoni eksperiment o granicama mehaničkih izračuna, te stoga i nisu stvarno i konstruirani. Proučavanje njihovih apstraktnih svojstava pruža uvid u teoretsko računarstvo i teoriju složenosti.
Turingov stroj koji može simulirati bilo koji drugi Turingov stroj se zove Univerzalni Turingov stroj (UTS ili jednostavno univerzalni stroj). Više matematički orijentiranu definiciju sa sličnom "univerzalnom" prirodom je uveo Alonzo Church, čiji se rad na lambda računu isprepleo sa Turingovim u formalnoj teoriji izračunljivosti poznatoj kao Church-Turingova hipoteza. Hipoteza povezuje strogu formalnu definiciju Turingovog stroja i intuitivne notacije efektivne izračunljivosti, te na taj način pruža preciznu definiciju algoritma ili 'mehaničkog postupka'.
[uredi] Formalna definicija jednotračnog Turingovog stroja
Sažeti formalni opis Turingovog stroja:
- "Turingov stroj je konačni automat povezan sa vanjskim medijem za pohranu ili memoriranje" (Minsky (1967) p. 117)
- "Turingov stroj je esencijalno konačni sekvencijalni stroj koji ima mogućnost komuniciranja sa vanjskim spremištem informacija" (Booth (1967), p. 354)
Konačni automat je predstavljen tablicom stanja i svojim registrom stanja. "Vanjski medij za pohranu" jest traka. Ulaz stroja je pročitani znak sa trake. Izlaz stroja jest znak koji se piše na traku ili naredba za brisanje znaka te naredba za pomicanje trake ulijevo ili udesno.
Hopcroft i Ullman (1979, p. 148) formalno definiraju (jednotračni) Turingov stroj kao uređenu sedmorku 
gdje
- Q je konačan skup stanja
- Γ je konačan skup znakova trake (abeceda trake)
je istaknuti znak kojim se označava prazna ćelija (jedini znak kojem je dozvoljeno da bude ispisan na traci beskonačno mnogo puta u svakom koraku izračuna)- Σ, podskup skupa Γ ne uključujući b je skup ulaznih znakova (ili ulazna abeceda)
je parcijalna funkcija (nije definirana na cijeloj domeni) zvana funkcija prijelaza, gdje je L pomak ulijevo, R pomak udesno.
je početno ili inicijalno stanje
je skup prihvatljivih ili finalnih stanja
[uredi] Reference
- Taylor L. Booth (1967), Sequential Machines and Automata Theory, John Wiley and Sons, Inc., New York.
- John Hopcroft and Jeffrey Ullman (1979). Introduction to Automata Theory, Languages and Computation, 1st edition, Addison-Wesley, Reading Mass. ISBN 0-201-02988-X..
- Alan Turing (1936), "On Computable Numbers, With an Application to the Entscheidungsproblem", Proceedings of the London Mathematical Society, Series 2, Volume 42 (1936). Eprint.
- Marvin Minsky, Computation: Finite and Infinite Machines, Prentice-Hall, Inc., N.J., 1967.
- Siniša Srbljić (2003). Jezični procesori 1, Element. ISBN 953-197-129-3.
| Teorija automata: formalni jezici i formalne gramatike | |||
|---|---|---|---|
| Chomskyjeva hijerarhija |
Gramatike | Jezici | Minimalni automat |
| Tip 0 | Neograničenih produkcija | Rekurzivno prebrojiv | Turingov stroj |
| n/a | (nema uobičajenog imena) | Rekurzivni | Odlučitelj |
| Tip 1 | Kontekstno ovisna | Kontekstno ovisni | Linearno ograničen |
| n/a | Indeksirana | Indeksirani | Ugniježđenog stoga |
| Tip 2 | Kontekstno neovisna | Kontekstno neovisni | Nedeterministički potisni |
| n/a | Deterministička kontekstno neovisna | Deterministički kontekstno neovisni | Deterministički potisni |
| Tip 3 | Regularna | Regularni | Konačni |
| Svaka kategorija jezika ili gramatika je pravi podskup nadređene kategorije. | |||
