Versajska palaÄa
Izvor: Wikipedija
 |
Ovaj Älanak nema wikipoveznica ili ih ima premalo. ÄŒlanak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove. |
Kada je Luj XIII. 1624. zapoÄeo gradnju lovaÄkog paviljona nedaleko od Pariza, nije mogao niti zamisliti da će ta skromna graÄ‘evina jednoga dana postati politiÄko i kulturno srediÅ¡te Europe, prijestolnica njegova sina Luja XIV. Oporbena stranka fronda prisilila je mladog nasljednika na bijeg iz svoje prijestolnice kao jedanaestogodiÅ¡njaka, vratio se kasnije nakon Å¡to je ustanak uguÅ¡io kardinal Mazarin. Strah od graÄ‘anske bune , prezir koji je osjećao prema masi i nepovjerenje u grad koji je ipak bio prijestolnica kraljevstva rezultirali su premjeÅ¡tanjem prijestolnice u Versailles. Zamisao da se kraljevsko srediÅ¡te premjesti iz Pariza nije bila nova, joÅ¡ je Mazarin razmiÅ¡ljao o premjeÅ¡tanju dvora u Vensan, gdje je postojao dobro utvrÄ‘en kraljevski dvorac. Ali Kralj Sunce nije ni pomislio na ideju da se skloni iza zidina kao neki feudalni kraljević, već je dao sagraditi palaÄu, palaÄu a ne dvorac, usred ogromnog parka kakav nije viÄ‘en joÅ¡ od vremena rimskog cara Hadrijana i njegove vile u Tivoliju. Iz nemira koji su mu ispunjavali mladost, Luj je izvukao pouku; suverenova vlast mora biti neograniÄena. Luj je podigao spomenik apsolutizmu, neograniÄenoj moći, gdje će punih pedeset godina svijetu prikazivati balet moći. PalaÄa se gradila tijekom gotovo cijele njegove vladavine (1663.-1715.). Nisu se svi slagali sa tom idejom o premjeÅ¡tanju prijestolnice, Äak je Colbert, Äovjek koji je trebao najviÅ¡e pomoći Luju da se nametne kao apsolutistiÄki vladar, rekao: Versailles je stvoren za razonodu, a Pariz za slavu. Arhitekti Cilj mi je ukazati na mnogobrojne zanimljivosti vezane uz samu palaÄu, njezinu ljepotu, znaÄaj i neponovljivost, te na Luja XIV. Äovjeka po Äijoj je naredbi palaÄa sagraÄ‘ena.
