Zvonimir Remeta
Izvor: Wikipedija
Zvonimir Remeta (Klobuk kod Ljubuškog, 1909. - Sarajevo, 1964.), hrvatski književnik.
Sadržaj |
[uredi] Životopis
Gimnaziju je završio u Travniku-Čuvenom Katoličkom samostanu kojega je nadbiskup Stadler povjerio na upravljanje Isusovcima, a studij prava u Zagrebu. Doktorat iz prava stekao je 1933-Rigorozom. Radio je kao odvjetnik u Mostaru, Smederevskoj Palanci i Visokom. Za vrijeme rata bio je pripadnik Hrvatske vojske. Povlačeći se s Hrvatskom vojskom prema Bleiburgu, biva uhićen i 1945. osuđen na smrt; kazna je potom pretvorena u doživotni zatvor,na zahtjev mnogobrojne sirotinje kojoj je pomagao. (Glasnik Srca Isusova i Marijina iz 1964.)Iz zatvora je pušten 1962. Zadnje godine života proveo je u Sarajevu i Metkoviću zapisujući dojmove i razmišljanja. 15 godina-0 mjeseci-6 dana Komunističkih tamnica,da se ne zaboravi.
U književnosti se javio još kao gimnazijalac pjesmama u travničkome đačkom listu “Nadi”. Potom objavljuje kratke proze i novele u “Hrvatskoj prosvjeti”, “Luči”, “Hrvatskoj straži”, “Hrvatskoj reviji”, "Katoličkom tjedniku", "Glasniku sv. Ante", "Kalendaru sv. Ante, "Hrvatskoj straži", " i drugdje. Posrijedi je psihološko-analitička novelistika s reduciranom radnjom i naglašeno lirskim akcentima (Vanda, Majka, Zabilješka o jednom sjećanju, Pijanac, Misao na Gospodina, Neodređena vježba, Snimak jednog motiva, itd). Remeta je autor i triju uspjelih, tematski vrlo srodnih romana. Prvijenac “Grieh” (1942) naznačio je osnovnu problematiku koja je poslije samo neznatno varirana: ponori duše, etičke dileme, pitanje odgovornosti za počinjene postupke, mogućnost katarze, čežnja za čistoćom i harmonijom. Poput Dostojevskog-na koga se povremeno snažno naslanja-Remeta je analitik disharmonije u čovjeku i međuljudskim odnosima. Njegova je pozicija u biti moralistička, a izlaz i rješenja traži u vjeri i kršćanskoj etici. Težište romana prebačeno je u potpunosti na psihološki i misaoni svijet karaktera, a jednostavna fabula služi tek kao sredstvo da se lik suoči s određenim etičkim problemom. U romanima “Tako svršava” (1943) i “Sentimentalna reportaža” (1944) tematizira se obiteljski kompleks, posebice nezdrav odnos između roditelja i djece. Radnja je disperzirana a čitatelj s naporom ulazi u unutarnju dramu likova i složen psihološki mozaik. Obiteljske nesreće različito motivirane, povod su za ispitivanje tajanstvenih strana ljudske prirode.
Objavljeni u NDH, štoviše nagrađeni i najvišim državnim nagradama za roman 1943. i 1944. godine("Antunovska nagrada") - Remetini su romani poslije dijelili sudbinu svojega autora: bili su proskribirani i prognani iz hrvatske književnosti.
Godine 1995., odlukom Vlade Republike Hrvatske, Zvonimir Remeta proglašen je žrtvom bivšeg(komunističkog) političkog sistema.
[uredi] Djela
- Grieh, Zagreb, 1942.
- Tako svršava, Zagreb, 1943
- Sentimentalna reportaža, Zagreb, 1944.
Remetine je romane ponovno tiskala Matica hrvatska u 2002. i 2003. godini i to dosad neobjavljivane; "Moja obrana i zadnji časovi". U pripremi je izdavanje integralne zbirke pjesama i novela. Godine 2004, u studenom, u anketi Matice hrvatske uvršten je među dvadesetak najvećih Hrvatskih književnika XX. stoljeća.
[uredi] Zanimljivosti
U Ljubuškome (BiH),zaslugom Franjevačkog reda, jedna ulica nosi njegovo ime.
Malo je poznato da je Remeta prvi preveo niz povijesnih romana; Raffi:"Samuel",A.Hublet:"Za jedno kraljevstvo,Jean de la Brete:"Gospođica de Lavalle,M.Dally:"Robinja",Emil Bauman:"Znak na rukama",Georges Bernanos:"Zločin"- (na koga se snažno oslanjao)
Roman "Grieh" doživio je dva pretiska i to:
- 2002 g. u izdanju DHK-HB-Mostar i godine
- 2003 u izdanju kuće Plinarec & Plavić
Roman "Tako svršava..." doživio je pretisak u izdanju kuće Mlinarec&Plavić 2003 g.
Na proljeće 2005. izlazi reprint romana "Sentimentalna reportaža", kao i zbirka pjesama i novela iz piščeve ostavštine, a sve u izdanju Matice hrvatske,Zagreb.
