Konavle

From Wikipedia

Konavle
Županija	Dubrovačko-neretvanska
Broj stanovnika (2001.)	8.250
Površina	209,25 km ²
Naselja u sastavu općine	Brotnice, Cavtat, Čilipi, Duba Konavoska, Dubravka, Dunave, Drvenik, Đurinići, Gabrile, Gruda, Jesenice, Komaji, Kuna Konavoska, Lovorno, Ljuta, Mihanići, Mikulići, Močići, Molunat, Obod, Pavlje Brdo, Pločice, Poljice, Popovići, Pridvorje, Radovčići, Stravča, Šilješki, Uskopje, Vitaljina, Vodovađa, Zastolje, Zvekovica
Načelnik općine	Luka Korda
Poštanski broj	20210 Cavtat
Konavle Konavle na karti Hrvatske

Image:Crkva sv. nikole u cavtatu.jpg

Cavtat

Konavle su oblast, odnosno istoimena općina u Hrvatskoj. Nalaze se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

[uredi - уреди] Geografija

Konavle su smještene na krajnjem jugu Republike Hrvatske, te graniče s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom (25 km). Sjedište općine Konavle je u Cavtatu.

[uredi - уреди] Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Konavle imala je 8.250 stanovnika, raspoređenih u 32 naselja:

Brotnice - 34
Cavtat - 2.015
Čilipi - 838
Drvenik - 70
Duba Konavoska - 75
Dubravka - 265
Dunave - 173
Đurinići - 110
Gabrili - 160
Gruda - 753
Jasenice - 22
Komaji - 284
Kuna Konavoska - 30
Lovorno - 160
Ljuta - 192
Mihanići - 106
Mikulići - 105
Močići - 381
Molunat - 217
Palje Brdo - 150
Pločice - 95
Poljice - 81
Popovići - 249
Pridvorje - 255
Radovčići - 228
Stravča - 57
Šilješki - 24
Uskoplje - 124
Vitaljina - 242
Vodovađa - 212
Zastolje - 143
Zvekovica - 400

[uredi - уреди] Uprava

Od uspostave demokratske vlasti na svim lokalnim izborima HDZ je imao većinu u poglavarstvu. Za načelnika je biran Luka Korda.

Početkom 15. st. Konavle su, u općem sastavu Bosne u rukama moćnih feudalaca, i to istočni dio pod Sandalajem Hranićem, a zapadni (uključujuči Cavtat i Obod) pod braćom Petrom i Radoslavom Pavlović. Intezivnim pregovaranjem i diplomacijom Dubrovačka Republika 24.6.1419. g. kupuje istočni dio od Sandalaja Hranića, te nakon osam godina 31.12.1426. zapadni dio od Radosava Popovića.
Naselja u Konavlima do danas su zadržala izgled tradicijske kamene arhitekture koja govori o odnjegovanosti svih segmenata života, kulturi stanovanja, kulturi obrade zemlje i poštivanju tradicijskih zasada i osjećaja pripadnosti prostornom ambijentu Konavala. Brojne su nekropole stećaka u Konavoskim brdima, Gabrilima, Mihanićima i Dunavama, od kojih se najljepšim smatra stećak u Brotnicama na groblju crkve Sv. Tome. Itinerer kroz Gornju Bandu Konavala dotiče zaseoke monumentalne zadružne arhitekture ( npr. Miljanići u Uskoplju), a u ovom rubnom području ističe se spomenik SOKO-GRAD, strateški vrlo važna srednjovjekovna utvrda, smještena u brdskom prijevoju prema hercegovačkom zaleđu. Čilipi su kulturni centar Konavala, poznati po svojim nedjeljnim folklornim priredbama, na kojima se turisti mogu upoznati sa konavoskim tradicijama te uživati u čuvenoj konavoskoj narodnoj nošnji i konavoskom vezu. Franjevački samostan s crkvom Sv. Vlaha u Pridvorju, najveća je građevina javne, svjetovne, vjerske i upravne namjene Dubrovačke Republike u Konavlima. Mijo Šiša Konavljanjin svojim radovima izloženim u galeriji u Mihanićima nastoji iz zaborava otrgnuti autentične konavoske krajolike i slike iz života konavoskog puka. U toploj atmosferi urbane cjeline stare jezgre Cavtata, ističe se kuća Vlaha Bukovca, muzej ambijetalnog gradskog prostora, atelje i galerija umjetnina najznačajnijeg hrvatskog slikara akademskog realizma. Mauzolej obitelji Račić, na groblju Sv. Roka u Cavatu, remek je djelo poznatog kipara Ivana Meštrovića. Knežev dvor, uz samu cavtatsku rivu, palača je iz 16. st., nekad sjedište dubrovačkog kneza, danas je galerija i zbirka umjetnina zaklade Baltazara Bogišića, pravnika i pisca iz 19. st. Pinakoteka župne crkve Sv. Nikole, čuva vrijedno sakralno blago koje je prikupljano kroz stoljeća.

[uredi - уреди] Privreda

Gospodarstvo je tradicionalno temeljeno na poljoprivredi, ali se stanovništvo razvojem turizma uglavnom baziralo na turizam (hoteli) i promet (Zračna luka Dubrovnik, Čilipi). Zračna luka donijela je velike mogućnosti mlađoj populaciji Konavala, ali se zbog toga velika većina ljudi odrekla tradicionalnog obrađivanja polja.

Od poljoprivrednih kultura uzgaja se pretežito vinova loza te sve vrste voća i povrća, a zbog plodne zemlje, povoljnih klimatskih uvjeta i obilja vode konavosko je polje bilo glavna opskrba poljoprivrednim dobrima u Dubrovačkoj republici.

[uredi - уреди] Slavni ljudi

Baltazar Bogišić
Vlaho Bukovac
Tereza Kesovija - hrvatska pjevačica
Niko Pulić - hrvatski automobilistički as
Frano Supilo

[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti

Soko-Grad, Franjevački samostan, Mauzolej obitelji Račić, Stećci, Kominate, Kuća Vlaha Bukovca, Zbirka Baltazara Bogišića, Pinakoteka Crkve Sv. Nikole

[uredi - уреди] Obrazovanje

U Konavlima trenutno djeluju dvije osnovne škole, na Grudi i u Cavtatu, s nizmo područnih škola. Stanovništvo srednju školu polazi uglavnom u Dubrovniku, te na fakultetima u Hrvatskoj.

[uredi - уреди] Kultura

[uredi - уреди] Sport

Najpoznatiji sportši iz Konavala su vaterpolisti. Većina njih je svoju karijeru započela u VK Cavtat, a nastavila u dubrovačkom VK Jug. Luko Vezilic i Goran Sukno su sudjelovali u osvajanju trofeja Kupa prvaka 1980. godine. Isti dvojac na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980.g.osvaja srebro.

Goran Sukno sudjeluje u osvajanju zlatnog odličja u Los Angelesu 1984. godine. Serija uspjeha se nastavlja i 1986 kada Sukno kao kapetan, na Svjetskom prvenstvu 1986. godine u Španjolskoj, podiže pobjednički pokal.

Na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996.g. Jugaš Maro Balić osvajasrebrnu medalju - prvo odličje za Hrvatsku na jednom velikom natjecanju.

Zvonimir Deranja je najpoznatiji nogometaš iz Konavala. Nastupao je za prvoligaša iz Splita NK Hajduk i mladu reprezentaciju.