Prijedor
From Wikipedia
|
||
| Image:Prijedor (položaj).png | ||
| Entitet Bosne i Hercegovine |
Republika Srpska | |
| Sjedište | Prijedor | |
| Načelnik | ? | |
| Površina | 834 km² | |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
94 096 112.8/km² |
|
Prijedor je grad i središte općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje. Područje općine zauzima 834 km², a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135m.Prijedor je, iza Banja Luke, drugi po velicini grad u RS.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Geografija
[uredi - уреди] Stanovništvo
Autohtoni stanovnici grada Prijedora i njegovi osnivači su bili Bošnjaci, dok su pravoslavni Vlasi, kasnije Srbi bili locirani na mjestu današnje Kozare - poznat je pravoslavni manastir Mostanica na Kozari iz 1500. godine, oko 20 km sjeverno od Prijedora. Demografska slika Prijedora se naglo mijenjala. Od oko 6000 stanovnika 1948., Prijedor 1971. ima 22 129 stanovnika i preko 29 000 stanovnika 1981., dok je na posljednjem popisu 1991. bilo točno 34 635 stanovnika. Prijedorski Srbi, mahom došljaci s kozarskih sela, su se naseljevali u gradu Prijedoru, da bi na zadnjem popisu imali relativnu većinu, iako se dosta prijedorskih Bošnjaka izjašnjavalo Jugoslavenima, pa je zbog toga ta većina i upitna. Prema najnovijim podacima u općini je trenutno nastanjeno 94.096 stanovnika, od čega je 48% gradsko, a 52% seosko stanovništvo.
Usporedbom popisa od 1971. do 1991. može se primijetiti da je broj Srba u općini ostao relativno isti, broj Bošnjaka rastao da bi 1991. godine postali relativna većina, a broj Hrvata konstantno opadao.
[uredi - уреди] Popis iz 1991.
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prijedor imala je 112.470 stanovnika, raspoređenih u 71 naselju.
Nacionalni sastav:
- Muslimani - Bošnjaci - 49.454 (43,97%)
- Srbi - 47.745 (42,45%)
- Hrvati - 6.300 (5,60%)
- Jugoslaveni - 6.371 (5,66%)
- ostali - 2.600 (2,32%)
[uredi - уреди] Popis iz 1981.
Nacionalni sastav:
- Srbi - 45.279 (41,59%)
- Muslimani - 42.129 (38,69%)
- Hrvati - 7.297 (6,70%)
- Jugoslaveni - 10.556 (9,69%)
- ostali - 3.607 (3,33%)
[uredi - уреди] Popis iz 1971.
Nacionalni sastav:
- Srbi - 46.487 (47,47%)
- Muslimani - 39.190 (40,02%)
- Hrvati - 8.845 (9,03%)
- Jugoslaveni - 1.458 (1,48%)
- ostali - 1.941 (2,00%)
[uredi - уреди] Naseljena mjesta
Ališići, Babići, Bistrica, Bišćani, Božići, Brđani, Brezičani, Briševo, Busnovi, Cikote, Crna Dolina, Čarakovo, Čejreci, Čirkin Polje, Ćela, Dera, Donja Dragotinja, Donja Ravska, Donji Garevci, Donji Orlovci, Donji Volar, Gaćani, Gomjenica, Gornja Dragotinja, Gornja Jutrogošta, Gornja Puharska, Gornja Ravska, Gornji Garevci, Gornji Jelovac, Gornji Orlovci, Gornji Volar, Gradina, Hambarine, Hrnići, Jaruge, Jelićka, Jugovci, Kalajevo, Kamičani, Kevljani, Kozarac, Kozaruša, Krivaja, Lamovita, Ljeskare, Ljubija, Malo Palančište, Marićka, Marini, Miljakovci, Miska Glava, Niševići, Ništavci, Omarska, Orlovača, Pejići, Petrov Gaj, Prijedor, Rakelići, Rakovčani, Raljaš, Rasavci, Rizvanovići, Saničani, Šurkovac, Tisova, Tomašica, Trnopolje, Veliko Palančište, Zecovi i Žune.
[uredi - уреди] Uprava
[uredi - уреди] Historija
Prvi put u povijesnim dokumentima Prijedor se, istina kao zemljana utvrda, pominje u pismima grofa Adama Bacanija za vrijeme Bečkog rata, od 1683. do 1699.godine. Međutim, mnogo toga ukazuje na tragove života još iz vremena prapovijesti, kao i dolaska Rimljana na ove prostore.
Grad je nikao na malom otoku rječice Berek, koja prolazi i danas kroz prijedorski Stari Grad. Nakon Bečkih ratova 1683-1699. na mjestu današnjeg Prijedora je bilo 50 drvenih kućica i mjesto je bilo mnogo manje od susjednog Kozarca, udaljenog 12 km na putu prema Banja Luci.
Godine 1717. počinje reorganizacija Prijedora, a 1739. je utemeljen kao jedan od mlađih gradova u Bosni. Tada počinje i njegov uspon, jer nakon gubitka Slavonije i Like za vrijeme Bečkih ratova 1683-1699. počinje i njegov ekonomski razvoj.
Veoma brzo Prijedor postaje značajan - trgovačko zanatski centar zahvaljujući rimskim putevima i plovnosti rijeke Sane, ali ponajviše prvoj željezničkoj pruzi Bosanski Novi - Banja Luka - prvoj pruzi u BiH - izgrađenoj 1873. godine u vrijeme barona Hirsa. Desetljeće poslije, tačnije 1882, gotovo cijeli grad izgorio je u velikom požaru pa su austrougarske vlasti 1901. godine donijele prvi urbanistički plan po kome je Prijedor izgrađen kao savremeno naselje bez mahala i uskih sokaka.
Prijedor godine 1918. postaje dio Kraljevine SHS.
Za vrijeme drugog svjetskog rata, u aprilu 1941., Prijedor postaje dio Nezavisne države Hrvatske. Lokalno srpsko stanovništvo je izloženo progonima i masovnim pokoljima od strane ustaških vlasti, pa veliki broj pronalazi utočište na planini Kozari, te se pridružuje partizanskom pokretu. Sam Prijedor su partizani zauzeli 16.5. 1942. U junu 1942. je tokom kozarske ofanzive veliki broj izbjeglica uhvaćen i ubijen od strane ustaških vlasti. Godine 1945. Prijedor su partizani ponovno zauzeli 7.9. 1944. a godinu dana kasnije, kao i ostatak BiH, postao dio nove socijalističke Jugoslavije.
Raspadom SFRJ na području Prijedora počinju rasti napetosti između srpskog i bošnjačkog stanovništva. Početkom rata u BiH 1992. Prijedor postaje dio Republike Srpske. Lokalno bošnjačko i hrvatsko stanovništvo postaje metom jednog od najbrutalnijih etničkih čišćenja na području BiH. Prijedor će postati poznat i u svjetskim razmjerima zahvaljujući blizini zloglasnih koncentracijskih logora Omarska, Trnopolje i Keraterm. Prema podacima Komisije za nestala lica BiH procjenjuje se da je oko 3300 Bošnjaka i Hrvata ubijeno na prostorima u i oko Prijedora. Dosada je u oko 50 masovnih grobnica pronađeno oko 900 tijela.
[uredi - уреди] Gospodarstvo
[uredi - уреди] Slavni ljudi
[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti
[uredi - уреди] Obrazovanje
[uredi - уреди] Kultura
[uredi - уреди] Sport
[uredi - уреди] Vanjske poveznice
- Službena stranica
- Fotografije, najnoviji događaji i jos mnogo toga
- PoenNet - ISP - Prijedor
- PrijedorCom - ISP - Prijedor
- MediaProLine - ISP -Prijedor
