Ajvatovica
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
|
Ajvatovica je najstarije dovište i vjerski skup muslimana u Bosni i Hercegovini ali i kulturno-političko okupljanje Bošnjačkoga naroda. Smješteno je pod planinom Šuljagom i udaljeno šest-sedam kilometara od mjesta Prusac. Ajvatovica je specifičan islamski običaj, ima autohtoni karakter, prerastao iz bogumilskih molitvi za kišu, plodnost i zaštitu ljetnih usjeva. Da se ova manifestacija veže za staru tradiciju Bosne govori i to što njeno vrijeme pada sedmoga ponedjeljka po Jurjevu, tako da se Ajvatovica ne utvrđuje hidžretskim kalendarom.
Nezna se pouzdano kada je prvo pohođenje Ajvatovici održano, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz dedi koji je živio u 15. vjeku. Za Ajvaz dedu legenda kaže da je pronašavši dobro planinsko vrelo nastojao dovesti vodu u Prusac. Nedaleko od samog vrela ispriječila mu se stijena duga 74, široka 30 metara. Narodna predaja kaže da se Ajvaz-dedo četrdeset dana uzastopno ranim sabah-namazom obraćao Allahu dž.š. da stijenu rastavi. Četrdeseto jutro učeći dovu nakon sabah-namaza je zaspao i u snu vidio kako su se dva bijela ovna sudarila i stijena se rastavila. Kada se probudio vidio je stijenu zaista rastavljenu. Nakon toga je Ajvaz dedo sagradio vodovod od drvenih tomruka (cijevi) i proveo ga kroz spomenutu stjenu do Prusca. Nije poznato koliko je ovaj vodovod bio u ispravnom stanju iza smrti Ajvaz dede, ali se zna da je prvi popravak vodovoda vršio Šejh Hasan Kafi Pruščak. Zatim ga je obnovio bosanski namjesnik Miralem - paša početkom 1785.godine. Ovaj vodovod koristi pruščacima sve do 1931. godine kada je higijenski zavod iz Banja Luke napravio moderan vodovod.
Zijaret Ajvatovici podrazumijeva i određenu „ceremoniju“ koja se sastoji iz: klanjanja sabah-namaza na otvorenome, polaska do mjesta okupljanja gdje se uči kur'anska sura Jasin, pijenja kahve ili čaja, oformljenja povorke kojnanika na čijem čelu se nalazi bajraktar koji nosi bajrak Ajvaz-dede, učenja ilahijâ, izgovaranja tekbirâ (Allahu ekber - Bog je najveći), prolaska kroz stijenu, učenja kur'anske sure Pobjeda (Feth), te vaza (predavanja) na livadi i zajedničkoga klanjanja podne-namaza na otvorenome. Nakon 1946. godine, Ajvatovica je bila zabranjena od tadašnjih komunističkih vlasti. Tradicija se obnavlja 1990. godine i otad desetine hiljada muslimanskih vjernika ponovno dolaze na Ajvatovicu. Današnja Ajvatovica se obilježava kao „Dani Ajvatovice“ i to u nekoliko Općina Srednjobosanskog kantona a centralna manifestacija se naravno održava u Pruscu.
