Baščanska ploča
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bašćanska ploča datira otprilike iz 1100. godine, a potiče iz crkve svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku. To su jurandvorski ulomci, jedan nađen u 19. vijeku i još dva ulomka nađena 1957. godine.
Sadržaj |
[uredi] Značenje
Bašćanska ploča izvorno je bila lijevi plutej, pregrada ili paravan, na crkvenom septumu ili pregradi koja je dijelila redovnički kor od prostora za puk, a svojim značajkama, oblikom, veličinom i ornamentom loze koji se proteže rubom ploče odgovara tipičnim plutejima predromaničkog i romaničkog perioda na hrvatskoj obali. Teška je oko 800 kilograma, visoka 99.5 cm, široka 199 cm, debela od 7.5 - 9 cm i isklesana je od bijelog vapnenca.
Datira se u 1100. godine, a predstavlja značajan izvor za historiju hrvatskog naroda, jezika i razvitak glagoljice. Ona pokazuje suverenitet hrvatskoga kralja Zvonimira kao donatora zemljišnog posjeda na otoku; uz jezično i književno, ta ploča ima i historijsko značenje zbog prvog spominjanja vladareva imena na narodnome jeziku - kralj Zvonimir.
Bašćansku ploču pronašao je župnik Petar Dorčić ugrađenu u pod crkve 1851. godine te upozorio Ivana Kukuljevića Sakcinskog koji ju je predstavio nauci. 1865. djelomično ju je pročitao krčki kanonik Ivan Crnčić, a potpuno je to učinio 1875. Franjo Rački. Budući da je ploča na nekim mjestima oštećena, postoje i različita čitanja istoga teksta. Najpoznatiji su istraživači Bašćanske ploče Branko Fučić i Edurard Hercigonja. Stjepan Ivšić nazvao ju je "dragi kamen hrvatskog jezika".
Danas je izložena u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu od 1934., a u crkvi svete Lucije nalazi se njena kopija.
[uredi] Datiranje
U samoj se Bašćanskoj ploči navodi da je kralj Zvonimir darovao zemljište u prošlosti (v dni svoje). Crkva je zidana u vrijeme opata Dobrovita koji je živio u vrijeme kneza Kosmata koji je vladao Krajinom te se to vjerojatno može povezati s vremenom prije mletačke dominacije nad Krkom oko 1116. godine ili krčkih knezova Frankapana, mletačkih vazala koji počinju vladati između 1118. i 1139. godine. Dobrovit je vjerojatno postavio pluteje. Postojale su dvije ploče, a od druge su nađeni samo dijelovi.
Uzevši u obzir romanička obilježja same ploče, smrt kralja Zvonimira 1089. godine i vladavinu nad Krkom, Bašćanska ploča može se datirati u početak 12. vijeka, odnosno oko 1100. godine.
[uredi] Sadržaj
- invokacija (zazivanje Boga)
- zapis opata Držihe u prvom licu kojim tvrdi da je hrvatski kralj Zvonimir poklonio crkvi svete Lucije zemljište za što navodi svjedoke
- riječi protiv onih koji bi darovanje zanijekali
- obveza redovnika te crkve koji neka mole za darovatelje i svjedoke
- zapis opata Dobrovita u prvom licu koji govori da je on sagradio tu crkvu sa svojih devetero redovničke braće za vrijeme kneza Kosmata
- govori se da su Nikola iz Otočca i Sveta Lucija bili ujedinjeni
Budući da su na Bašćanskoj ploči zapisi dva opata u prvome licu, ona nije nastala u doba djelovanja jednog opata, nego se stvaranje vjerojatno proteglo na duži vremenski period.
[uredi] Jezik
Ploča dokumentira živi hrvatski jezik s natruhama knjiškog crkvenoslavenskog jezika. Čakavica i staroslavenski miješaju se i u gramatici i u leksiku.
Pisana je prijelaznim tipom glagoljice, s oble na uglatu, književno stiliziranom čakavštinom s općeslavenskim elementima. Usporedno s glagoljičkim slovima, javljaju se i neka latinična i ćirilićna (I, M, N, O, T, V), a isti je slučaj i s drugim hrvatskim spomenicima pisanih glagoljicom iz 11. i 12. vijeka. Zanimljivo je da počinje sa slovom A, a završava slovom O, kao alfa i omega (grč.), početak i kraj.
[uredi] Natpis na Bašćanskoj ploči
Originalni prijepis 13 redaka Bašćanske ploče na latinici, prema Branku Fučiću:
A[ZЪ VЪ IME O]TCA I S(I)NA [I S]V(E)TAGO DUHA AZЪ
OPAT[Ъ] DRŽIHA PISAHЪ SE O LEDI[N]Ě JuŽE
DA ZЪVЪNIMIRЪ KRALЪ HRЪVATЪSKЪÏ [VЪ]
DNI SVOJĘ VЪ SVETUJu LUCIJu I SV[EDO]-
MI ŽUPANЪ DESIMRA KRЪ[BA]VĚ MRA[TIN]Ъ VЪ L(I)-
CĚ PR(I)BЪNEBŽA [S]ЪPOSL[Ъ] VIN[OD](O)LĚ [ĚK](O)VЪV(Ъ)O-
TOCĚ DA IŽE TO POREČE KLЪNI I BO(G) I BÏ(=12) AP(OSTO)LA I G(=4) E-
VAN(JE)LISTI I S(VE)TAĚ LUCIĚ AM(E)NЪ DA IŽE SDĚ ŽIVE-
TЪ MOLI ZA NE BOGA AZЪ OPATЪ D(O)BROVITЪ ZЪ-
DAH CRĚKЪVЪ SIJu I SVOEJu BRATIJu SЪ DEV-
ETIJu VЪ DNI KЪNEZA KOSЪMЪTA OBLAD-
AJuĆAGO VЪSU KЪRAINU I BĚŠE VЪ TЪ DNI M-
IKULA VЪ OTOČЪCI [SЪ S]VETUJu LUCIJu VЪ EDINO
Prepis na savremeni hrvatski jezik:
U ime oca i Sina i Svetoga Duha. Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski u dane svoje svetoj Luciji. Svjedoče mi župan Desimir u Krbavi, Martin u Lici, Piribineg u Vinodolu i Jakov na otoku. Da tko poreče, nega ga prokune Bog i dvanaest apostola i 4 evanđelista i sveta Lucija. Amen. Neka onaj tko ovdje živi, moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit zidah crkvu ovu sa svoje devetero braće u dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane Nikola u Otočcu sa svetom Lucijom zajedno.
[uredi] Literatura
Pogledati:
- Bašćanska ploča, Stjepan Ivšić, Omladina, 1940.
- Ploča nad vratima književnog početka: o devetstotoj obljetnici Bašćanske ploče, Ivo Frangeš, Dubrovnik, 2000.
- Bašćanska ploča u našoj znanstvenoj literaturi, Milan Moguš
- Bašćanska ploča, Andre Mohorovičić, Petar Strčić, 1988.
- Kojim je jezikom pisana Bašćanska ploča?, Stjepan Damjanović, Od fonetike do etike, 2005.
- Kako je tkan tekst Bašćanske ploče, Mateo Žagar, 1997.
- Ortografija natpisa Bašćanske ploče, Mateo Žagar, 2000.
