Bosanci
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
Odjeljak isključivo posvećen Bosni i Hercegovini |
Bosanci su nacija i narod, a čiji pripadnici smatraju Bosnu i Hercegovinu svojom domovinom. Bosanci su i glavni pojam za pripadnike stanovnika zemlje Bosne i Hercegovine, što po opredjeljenju može da uključuje današnje Bošnjake, bosanske Srbe i bosanske Hrvate, kao i ostale stanovnike zemlje Bosne i Hercegovine, kako u samoj Bosni, tako i u inozemstvu.
Ime se odnosi na sve stanovnike Bosne i Hercegovine, pripadnike zemlji Bosni i Hercegovini, bez razlika u regionalnim, vjerskim ili nacionalnim pripadnostima.
Mnogi građani Bosne i Hercegovine se nazivaju Bosancima uglavnom u nezvaničnom govoru te tamo gdje je takvo opredjeljenje prihvaćeno kao zvanično (u većini stranih država). Neki se čak izjašnjavaju ekskluzivo kao Bosanci i često kad ne žele da izraze svoju etničku pripadnost (tj. kao bosanski Srbi, bosanski Hrvati ili Bošnjaci) ili ako potiču iz mješanog braka. Neki od primjera ljudi koji se izjašnjavaju kao Bosanci su: Sergej Barbarez, Branko Đurić Josip Katalinski i Danis Tanović.
[uredi] Historija
Stanovnici srednjovjekovne Bosne su bili Bosanci. U srednjem vijeku za stanovnike Bosne pominju se nazivi Bosanac i Bošnjanin (Bosignanin).
Prije oko 100 godina riječ “Bošnjaci“ je imala isto značenje koje riječ “Bosanci“ ima danas. Mnogi stanovnici Bosne su se nekad zvali Bošnjacima uključujući katolike i pravoslavce međutim to značenje je u međuvremenu zamjenjeno. Tokom austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine od 1878. do 1918. godine administracija austrougarskog guvernera u Bosni i Hercegovini, Benjamina Kallay-a je podržavala ideju zajedničke bosanske nacije (bosanstva) koja je trebala da uključi bosanske katolike i bosanske pravoslavce kao i bosanske muslimane.
Ideji su se oštro protivili Hrvati i Srbi ali također i mnogi bosanski muslimani tog vremena pošto je ideja nastala u vremenu kad su susjedne države jačale svoj nacionalni i etnički identitet kroz proces stvaranja zasebnih nacionalnih država. Ovakva politika je škodila bosanskom etničkom pitanju i zvaničnom korištenju imena Bosanci. Bosanci se mogu uporediti sa stanovnicima Bosne i Hercegovine koji su se za vrijeme bivše Jugoslavije nazivali Jugoslavenima. Jugoslaveni ipak su bili priznati kao narod u jugoslavenskim popisima stanovništva dok Bosanci nisu nikad bili priznati kao narod od strane Jugoslavije. Naime, oni su bili predstavljeni kao “regionalna pripadnost“ po jugoslavenskim statistikama što se odnosi i na zadnji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991. godine. Ipak, format popisa u bivšoj Jugoslaviji je često bio predmet političke manipulacije. Bosancima nije bilo dozvoljeno da se izjašnjavaju po nacionalnoj pripadnosti kao Bosanci čak i nakon što su zatražili tu opciju u ustavnim amandmanima iz 1947. i 1973. Naime morali su se izjašnjavati kao “Srbi“ ili “Hrvati“ do 1963. “neopredjeljeni“ ili “muslimani u nacionalnom smislu“ do 1973., i “Muslimani“ (sa velikim M) do 1993. godine. 1993. godine ime Bošnjaci je vraćeno kao zamjena imenu Muslimani, ali je bilo prekasno da taj naziv realistično uključi i Bosance ne-muslimane kako su oni već bili naturalizovani Srbi i Hrvati u stopedesetogodišnjoj nacionalnoj supresiji Hrvatske, Srbije i, na kraju, Jugoslavije. Bosanska narodnost je bila pod napadom nacionalista sa svih strana već više od 100 godina, a njeno poricanje postojanja se često koristi od strane političkih stranaka koje pokušavaju da udalje konstitutivne narode Bosne i Hercegovine jedne od drugih.
