Juraj Radivojević
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Juraj Radivojević je velmoža sa područja Huma.
Knez i vojvoda Juraj Radivojević vlastelin je porodice Radivojevići koja je zajedno sa Nikolićima, Sankovićima i Milatovićima pripadala najvažnijim predstavnicima Huma iz kraja 14. i prve polovine 15. vijeka.
Juraj Radivojević je sin Radivoja Bogavčića i majke Vlade. Iamo je brata Vukića Radivojevića. Prvi put pomenut je 1385. kao knez i u službi bosanskog kralja Tvrtka I. Kotromanića u Dubrovniku. Humski knez Juraj Radivojević je u hijerarhiji Bosanskog kraljevstva putem diplomatskih misija za svoga sizerena tada ispunjavao svoju vazalnu obavezu. Dalje se Juraj prati skoro na svim kraljevskim poveljama kao svjedok 'od Huma' ili 'od Humske zemlje'.
Knez Juraj Radivojević se rodbinski povezao sa bosanskom vladarskom dinastijom. On je bio oženjen Vladicom, unukom bosanskog kralja Dabiše, a kćerkom Dabišine kćerke Stane. To se desilo prije aprila 1395., jer tada kralj Dabiša daruje selo Veljake u Humu (Humskoj zemlji) (naše selo gospodsko u Humskoj zemlji u ime Veljake) kćerki Stani i predviđa da poslije Stanine smrti ta donacija pređe u ruke kneza Jurja Radivojevića i njegove supruge Vladice, Stanine kćerke. U braku sa Vladicom Juraj je imao sinove Pavla, Nikolu, Vlatka i Vuka Jurjevića (Jurjevići).
Juraj Radivojević se pojavljuje kao vojvoda 1405. On je obezbjedio porodici četvrtinu carine u Drijevima. Vojvoda Juraj Radivojević je umro prije 1415.