Konavli
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Konavli je bila župa u srednjovjekovnoj Bosni (1377-1419/1426). Konavli predstavljaju slavensku zemlju (sklavinija, koju bilježe bizantski izvori u ranom srednjem vijeku). U razvijenom srednjem vijeku Konavli su se nalazili pod vlašću srpskog oblasnog gospodara Nikole Altomanovića, pa Balšića. Teritorijalnim širenjem Tvrtka I. Kotromanića početkom 1377. Konavli su ušli u sastav Bosanskog kraljevstva.
Pod upravom su Sankovića do 1391. Pokušaj Sankovića da prodaju Konavle Dubrovčanima 1391. rezultirao je time da su ga izgubili. Novi vlasnici Konavala su bili Pavlovići i Kosače. Novija istraživanja pokazuju da je posjed Konavala podijeljen prema vazalima ove dvije porodice, a ne na istočni i zapadni dio. Time je bio nekompaktna cjelina i izvorište problema za dvije bosanske porodice. Sandalj Hranić je 1419. prodao svoj dio posjeda, a 1426. Radoslav svoj dio. Za tu prodaju dobijali su redovan godišnji tribut (Konavoski dohodak).
Za razliku od vremena kada su to pokušavali Sankovići, bosanski vladari i sabor su odobrili učinjene kupoprodaje. Kasnije je došlo do dva sukoba koji su izvorište imali u ovim kupoprodajama (Konavoski rat 1430-1432, Drugi konavoski rat). Vojno sjedište Konavala bilo je u Sokolu. Politički centar nalazio se u naselju Ljuta. Značajnija naselja su Cavtat (Captat, Civita vechia), Obod, Bani, Sastavni dijelovi Konavala su Vitaljina i Prevlaka.
