Sklavinija
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Sklavinija je bizantski naziv za prvobitne države Slavena na Jugoistoku Evrope. Bizantski izvori, naročito Konstantin VII. Porfirogenet, prve državne organizacije među Slavenima imenuju sklavinijama. To su zemlje koje su imale svoje arhonte kao predstavnike vlasti. Na području na kojem će se razviti kasnija Bosanska banovina i Bosansko kraljevstvo u ranom srednjem vijeku egzistiralo je više sklavinija.
To su Bosna, Usora, Soli, Donji kraji, Podrinje, Travunija, Zahumlje (Humska zemlja), zemlja Neretljana (Neretvani) ili Pagana (Paganija) i Konavli. Jezgra tih prvih sklavinija prepoznatljiva su u kasnijem razvoju kao zemlje koje su ulazile u sastav onih sklavinija koje su uspijevale da se izdvoje u jače i da ih pripoje sebi.
