Masovna grobnica
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Masovna grobnica je naziv za grobnicu u kojoj je pokopan veći broj mrtvih istovremeno.
Postoje različite vrste masovnih grobnica. Dvije najpoznatije vrste su:
- Masovne grobnice uslijed ratnih zločina
- Masovne grobnice uslijed prirodnih katastrofa
Masovne grobnice usljed ratnih zločina su posljedica organizovanih i masovnih ubijanja ljudi, kao npr. tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu kao dio kampanje etničkog čišćenja i genocida. U Bosni i Hercegovini nalazi se na stotine masovnih grobnica, a svakodnevno se otkopavaju nove. Najpoznatije se nalaze na području općina Srebrenica, Zvornik i Prijedor. Samo na teritoriji općine Prijedor otkopano je preko 50 masovnih grobnica Bošnjaka i Hrvata ubijenih 1992. godine. Proces eksuhmacije tijela, podrazumijeva otkopavanje žrtava iz grobnice i njihovu identificiraju.
Tokom rata u BiH pojavila se potreba za novom klasifikacijom masovnih grobnica na: primarne, sekundarne i tercijarne. Naime u mnogim masakrima tokom rata u BiH, pored primarnih grobnica u kojima su prvobitno bila zakopana tijela žrtava zločina, nastale su i sekundarne, čak i tercijarne grobnice kako bi se prikrio zločin, tako što su tijela iz primarnih grobnica prebacivana u novoiskopane grobnice od kojih su neke i zabetonirane. Takvu praksu je sprovodila srpska vlast u Republici Srpskoj nakon genocida u Srebrenici, kao i na još nekim lokacijama u zapadnoj i istočnoj Bosni.
Masovne grobnice uslijed prirodnih katastrofa (kao npr. tsunami, potres ili oluja) se kopaju da bi se spriječila epidemija tokom nepogoda. Često se nakon nekog vremena tijela mrtvih prekopavaju.
Na teritoriji Republike Srpske je prema podacima Federalne komisije za traženje nestalih do sada otkriveno preko 500 masovnih grobnica i oko 3000 pojedinačnih u kojima su pronađena tijela većinom Bošnjaka, te Hrvata, Roma, Albanaca i ostalih koje su pobile srpske vlasti tokom rata u BiH.
