Prijedor
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||
 |
|||
| Općina | Prijedor | ||
| Središte općine | Prijedor | ||
| Površina | km² | ||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
112.543 (1991.) ?/km² |
||
| Načelnik | |||
Prijedor je grad i središte općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje. Područje općine zauzima 834 km2, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135m.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Prvi put u historijskim dokumentima Prijedor se, istina kao zemljana utvrda, pominje u pismima grofa Adama Bacanija za vrijeme Bečkog rata, od 1683. do 1699.godine. Međutim, mnogo toga ukazuje na tragove života još iz vremena prahistorije, kao i dolaska Rimljana na ove prostore.
Grad je nikao na malom otoku rječice Berek, koja prolazi i danas kroz prijedorski Stari Grad. Nakon Bečkih ratova 1683-1699. na mjestu današnjeg Prijedora je bilo 50 drvenih kućica i mjesto je bilo mnogo manje od susjednog Kozarca, udaljenog 12 km na putu prema Banja Luci. Godine 1717. počinje reorganizacija Prijedora, a 1739. je utemeljen kao jedan od mladjih gradova u Bosni. Tada počinje i njegov uspon, jer nakon gubitka Slavonije i Like za vrijeme Bečkih ratova 1683-1699. počinje i njegov ekonomski razvoj. Prijedor je također krenuo u intenzivniji razvoj nakon otvaranja željezničke pruge Bosanski Novi - Banja Luka.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prijedor imala je 112.543 stanovnika, raspoređenih u 71 naselju. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Prijedor, u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Prijedor, popis 1991.
ukupno: 112.543
- Bošnjaci - 49.351 (43,85%)
- Srbi - 47.581 (42,27%)
- Hrvati - 6.316 (5,61%)
- Jugoslaveni - 6.459 (5,73%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2.836 (2,54%)
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Prijedor, popis 1991.
ukupno: 34.635
- Srbi - 13.927 (40,21%)
- Bošnjaci - 13.388 (38,65%)
- Hrvati - 1.757 (5,07%)
- Jugoslaveni - 4.282 (12,36%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.281 (3,71%)
[uredi] Prijedor za vrijeme agresije na BiH
Sa okupacijom grada od strane vlasti Republike Srpske, Prijedor je nakon Srebrenice i Sarajeva mjesto najvećeg masovnog zločina nad civilnim stanovništvom u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata od 1992. do 1995. godine. U prijedorskoj općini do sada je otkriveno oko 50 masovnih grobnica prijedorskih Bošnjaka i Hrvata, u kojima je do sada pronađeno oko 900 tijela, od kojih je oko 500 identifikovano. Gotovo čitavo nesrpsko stanovništvo grada je prognano, a mnogi su završili u obližnjim logorima Omarska i Keraterm. Prema podacima Komisije za nestala lica procjenjuje se da je oko 4100 Bošnjaka i Hrvata ubijeno na prostorima u i oko Prijedora.Najvise Hrvata je pobijeno u Ljubijskog regiji,samo u selu Brisevu preko 70 Hrvatskih civila je ubijeno Jula 1992 u akciji takozvane Sanske brigade,jedinica armije rs
[uredi] Razno
O Prijedoru su opjevane još mnogobrojne pjesme i sevdalinke.
- Čaršijska
- Čudan san sam sanjao,
- svome gradu hodio,
- ulice mu ljubio,
- hajrom kući stigao.
- Sanom lice umio,
- u starom gradu sevdisao,
- kod Rame kafu popio,
- Asafom se izljubio.
- A jednom kad me probude,
- iz ovog sna i zablude,
- u sjećanju nek ostane
- čaršija koja ne umire.
- Na pragu sin me dočeka,
- babo bujrum i merhaba,
- dugo te nisam vidio,
- nešto si mi posijedio.
- Ništa mu nisam rekao,
- samo sam ga zagrlio,
- suzom ga poljubio,
- jesi li me zaboravio.
- A jednom kad me probude,
- iz ovog sna i zablude,
- u sjećanju nek ostane
- Prijedor koji ne umire.
