Omer-paša Latas
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
[uredi] Rođenje i život
Omer-paša Latas se rodio 1806. godine, kao Mihajlo Latas, u Janjoj Gori, općina Plaški, a umro je 1871. godine u Istanbulu. Kao oficirsko dijete učio je kadetsku školu u Gospiću i stupio u vojski kao kadet-narednik. Pobjegao je u Bosnu 1827. godine zbog pronevjeravanja novca i u Banja Luci je primio Islam. Iz Banja Luke odlazi u Vidin, gdje boravi neko vrijeme. Kada je došao u Istanbul, postao je učitelj crtanja prijestolonasljednika Abdul Medžida. Postao je pukovnik 1838. godine, a potom paša, kad je Abdul Medžid stupio na vlast. Bio je odličan vojnik. U krvi je ugušio pobune u Siriji, Albaniji i Kurdistanu. Vrlo mlad imenovan je za maršala, tj. mušira. Godine 1848/49. sa Rusima okupirao Dunavske kneževine. Slomio je ustanak bosanskog begovata na čelu sa vezirom Husein-kapetan Gradaščevićem 1850. godine. Oko hiljadu najuglednijih aga i begova je pozatvarao, a oko 400 poslao okovane u Istanbul. Godine 1853. uništio bi Crnu Goru, da to nisu spriječile Austrija i Rusija. U Krimskom ratu 1853. bio je zapovednik turske vojske na dunavskoj liniji i dobio titulu serdari ekrema (veliki vojskovođa). Potom je sudjelovao, sa engleskim i francuskim saveznicima, u opsadi Savestopolja, u borbama na Kavkazu. Ugušio je ustanke u Mesopotamiji. Godine 1861, kada je bio na pomolu rat sa Crnom Gorom, ponovo bi uništio Crnu Goru, da se nije spasla zauzimanjem velikih sila. Gušio je i grčki ustanak na Kritu 1867. godine i pošto nije do kraja, zbog loše turske flote i nedostatka sredstava, mogao da sprovede blokadu ostrva, sam se povukao 1868. godine. U Parizu je bio 1865. godine kao glavni vrhovni komandant turske vojske.
[uredi] Omer-paša Latas u Bosni
Pobune bosanskih prvaka protiv osmanske vlasti i sporo provođenje reformi, utjecali su na odluku Porte, da u Bosanski ejalet pošalje Omer-pašu Latasa, spacijalistu za gušenje pobuna u provincijama. Dalaskom u Sarajevo 1850. godine, okupio je bosanske prvake, pročitao im ferman i zatražio je od njih, da reforme provedu u praksu. Bez obzira na to, Bosaski ejalet su zahvatile pobune u Bosanskoj Krajini, Posavini, Hercegovini i srednjoj Bosni. Sve pobune su bile vojno ugušene,a sljedila su ubistva i progoni bosanskih prvaka. Latasova naredba o oduzimanju oružja od kršćanima izazvala je pobunu u Hercegovini 1851. godine.
[uredi] Život kao roman
Omer-Pasa je živio i postigao najveće moguće uspjehe u osmanskoj hijerarhiji u posljednjim godinama Osmanskog carstva. Prolazak poturčenog srbina i osmanskog maršala kroz Bosnu u doba kada se osmanski svijet raspadao, inspirisao je nobelovca Ivu Andrica u svojem posljednjem, nedovršenom romanu.
