Psi
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
- Za druga značenja pojma Psi pogledajte čvor članak.
| ?Psi | ||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Kojot (Canis latrans)
|
||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||
|
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
Psi (Canidae) su porodica unutar natporodice psolikih životinja. U tu porodicu pripadaju lisice, razne vrste poznate pod imenom "šakali", kojoti, vukovi, ali i domaći psi. Danas su rasprostranjeni na svim kontinentima, ali ih prvobitno nije bilo u Australiji, na Novom Zelandu, Novoj Gvineji, Madagaskaru i Antarktiku. Međutim, danas su gotovo svuda udomaćeni, i to uz pomoć čovjeka.
Psi su se razvili u oligocenu na području Sjeverne Amerike od životinje koja je bila veličine lisice a i potsjećala je na nju, samo što je još mogla uvlačiti pandže.
[uredi] Izgled i građa tijela
Građom tijela psi se na prvi pogled ne razlikuju bitno od mačaka. Svi psi su manji rastom od velikih mačaka. Tijelo im je vitko, a glava malena, izbočena njuška je tupa. Trup im je udubljen u slabinama, a noge visoke s malim šapama. Na prednjim nogama imaju pet, a na stražnjim četiri prsta. Snažne pandže ne mogu uvući u šape, pa su tupe. Rep im nije dugačak, a često je obrastao čupavom dlakom.
Imaju krupne oči, a uši su im zašiljene i veće nego mačje. Ženke imaju brojne sise na prsima i trbuhu. Plodniji su od mačaka, i najčešće imaju četiri pa do devet mladunaca, iako su poznati i iznimni slučajevi od 18 pa i 23 mladunca u jednom okotu.
[uredi] Sistematika
Porodica pasa se satoji od 37 danas živućih vrsta podijeljenih u 11 rodova.
- rod Alopex
- arktička lisica (Alopex lagopus)
- rod Canis
- prugasti čagalj (Canis adustus)
- zlatni čagalj (Canis aureus)
- dingo (Canis dingo)
- domaći pas (Canis familiaris)
- kojot (Canis laternas)
- sivi vuk (Canis lupus)
- crnoleđi čagalj (Canis mesomelas)
- crveni vuk (Canis rufus)
- etiopski čagalj (Canis simensis)
- rod Chrysocyon
- grivasti vuk (Chrysocyon brachyurus)
- rod Cuon
- azijski crveni pas (Cuon alpinus)
- rod Dusicyon
- kolpeo (Dusicyon culpaeus)
- darwinova lisica (Dusicyon fulvipes)
- južnoamerička siva lisica (Dusicyon griseus)
- pampaska siva lisica (Dusicyon gymnocercus)
- kratkouha lisica (Dusicyon microtis)
- sechuranska lisica (Dusicyon sechurae)
- račja lisica (Dusicyon thous)
- sitnozubi pas (Dusicyon vetulus)
- rod Lycaon
- afrički lovački pas (Lycaon pictus)
- rod Nyctereutes
- kunopas (Nyctereutes procyonoides)
- rod Otocyon
- dugouha lisica (Otocyon megalotis)
- rod Speothos
- kolumbijski divlji pas (Speothos venaticus)
- rod Urocyon
- siva lisica (Urocyon cinereoargenteus)
- otočna siva lisica (Urocyon littoralis)
- rod Vulpes
- indijska lisica (Vulpes bengalensis)
- Blanfordova lisica (Vulpes cana)
- kama (Vulpes chama)
- stepska lisica (Vulpes corsac)
- tibetska piješčana lisica (Vulpes ferrilata)
- ušata lisica (Vulpes macrotis)
- blijeda lisica (Vulpes pallida)
- Ruppelova lisica (Vulpes rueppelli)
- prerijska lisica (Vulpes velox)
- crvena lisica (Vulpes vulpes)
- pustinjska lisica (Vulpes zerda)
