Bitka kod Carrhae
Izvor: Wikipedija
Još prilikom sklapanja sporazuma u Luki Kras je imao u vidu pohod protiv Parta, koji mu se činio primamljivim i lakim poduhvatom,koji obećava ratnu slavu i bogat plijen. 54. g. on je upao u Mezopotamiju i osvojio niz gradova, ali je pred zimu odveo vojsku u Siriju. 53. g. Kras je ponovo krenuo protiv Parta. Rimljani nisu bili priviknuti na prirodne uvjete u Mezopotamiji; njihovi vodiči nisu bili pouzdani. Isprva Parti nisu prihvaćali borbu; najzad u blizini Carrhae (Kare) Kras je naišao na parćansku vojsku, koja se sastojala od izvrsne konjice; ova je protivnika zasula kišom strjelica. U ovoj bici poginuo je Krasov sin, pobijen je i zarobljen veliki broj Rimljana. U ruke Parta pali su rimski znaci (srebrni orlovi), a sam Kras bio je izdajnički ubijen kada je prilikom odstupanja prihvatio parćanski prijedlog da s njima stupi u pregovore. Krasov kvestor Gaj Kasije Longin uspio je ostatke rimske vojske odvesti u Siriju. Čitava Mezopotamija pala je u ruke Parta. 51. g. oni su čak prešli Eufrat, i unatoč upornom otporu Rimljana, ostali na teritoriju Sirije, prijeteći napadima Rimljanima i njihovim saveznicima. Bitka kod Carrhae bila je prvi ozbiljan sukob između dviju velikih sila. Od vremena Krasovog pohoda parćansko pitanje igra glavnu ulogu u vanjskoj politici Rima na istoku. Tek su ih unutrašnji nemiri u samoj Partiji prinudili 50. g. da vrate svoje trupe s one strane rijeke Eufrat.