Bitka kod Troje
Izvor: Wikipedija
Rat je trajao deset godina upravo kao što su vidovnjaci i predvidjeli. Grčke su se lađe usidrile uz obalu Troje kako bi se ratnici danju mogli boriti svojim kolima na zidinama grada. Trojanske trupe takođe svojim bojnim kolima napadale grčke lađe. Mnogi su ratnici junački borili, mnogi su poginuli od zadobivenih rana, a mnogi su umrli zbog bolesti.Ipak devet godina Grci nisu uspjeli probiti zidine Troje, kao što ni Trojanci nisu uspjeli otjerati Grke.
Bogovi sa Olimpa zainteresirali su se za rat jer su u ratu bila i neka njihova djeca i unuci. Ares (Mars) i Apolon bili su na strani Trojanaca, kao i Afrodita (Venera)koja se baš i nije dokazala kao velika ratnica. Atena (Minerva) bila je na strani grka, osobito se diveći Odiseju i njegovomu ratnom umijeću. i Hera (Junona) i Posejdon (Neptun) bili su na strani Grka. Zeus (Jupiter) dopustio je da se rat vodi deset godina, kao što je proročanstvo proreklo. Posljednja, deseta godina rata upućivala je na svršetak rata i na pobjednika.
Vidovnjak Kalkas koji je bio Trojanac, predvidio je pad Troje pa je odlučio s kćeri prijeći na Grčku stranu.
Zamolio je Agamemnona da pošalje izaslanika kralju Prijamu u Troju moleći ga damu pošalje kćer Briseidu. S Prijamovim pristankom Briseida se pridružila Grcima i uskoro je dijelila krevet sa Ahilejem. Apolonov svečenik Klisej zamolio je Agamenonona damu pošalje njegovu kćer koju je Agamemnon zarobio i zadržao je kao konkubinu. Kada je on odbio svećenikov zahtjev, Apolon je poslao Grcima bolest koja je trajala dok svećenikova kći nije bila spašena. Zatim je Agamemnon zatražio od Ahileja da mu ustupi Briseidi koja će umu zamijeniti oduzetu konkubinu. Ahilej je morao poslušati svog vladara i vođu, ali se razljutio o odbio je ratovati.
Bez svojeg najbojeg ratnika Grci su predložili primirje, s time da se nastavi pojedinačna borba između Helenina ljubavnika Parisa i njezina ranjenog muža Menelaja. Paris je bio vješt u borbi prsa o prsa. Menelaj je trebao pobjediti Parisa, ali Afrodita je zamotala Parisa velom magle i onemogućila Menelaju da ga napadne. Božica je odjurila s Parisom natrag u grad, ostavivši ga u Heleninu naručju.
Zatim je trojanski junak princ Hektor izazvao Ahileja na Borbu, ali Ahilej se i dalje odbijao boriti. Umjesto njega u Borbu je otišao Ajant(Ajaks). Ajantse borio s Hektorom satima na kraju su odustali od borbe jer se toliko smračilo da više nisu vidjeli jedan drugoga. Trojanci su se obvezali poštovati primirje, a Grci su otišli na bojno polje pokapati mrtve. No ubrzo su ponovo krenuli u napad, natjeravši Grke gotovo do njigovih lađa. Da su Trojanci još jedan dan tako žestoko ratovali sigurno bi bili dobili rat. Grci su bili u velikoj panici.
Ahilej je prijetio da će povući svoje ljudei otploviti kući, ali tada se domišljati kralj Oidsej dosjetio lukavog plana. Odisej i njegov prijatelj Diomed iskrali su se iz svoizh šatora i podignuli nove šatore blizu šatora Trojanskih saveznika koji su spavali.
Ubili su Kralja Resa, Jednog os trojanskih saveznika i ukrali njegove konje. Proročanstvo je reklo da Troja nikad neće pastia ako konji pojedu trojansku hranu i popiju vodu s rijeke Skamander koja je tekla blizu Troje. Kad su Trojanci shvatili da su izgubili konje uplašilili su se i povukli s terirotija koji su bili osvojili dan prije.Bitka se nastavila i idućeg dana, Hera je pomogla Grcima, a Zeus Trojamcima sve dok nisu došli do grčkih lađa i pokušali ih zapaliti. Ahilej je ipak popustio u svojoj ljutnji. I dalje se nije želio boriti, ali je poslao svog prijateljai ljubavnika Patrokla u Borbu. Patrokolo je nosio Ahilejevo oružje i vozio je Ahilejeva kola ravno na bojište. Trojanci su se povukli misleći da Ahilej juriša na njih Lađe jsu bile spašene, a Patrokolo je vodio napad na zidine Troje. Apolon se umiješao i napao Patrokla poslavši mu ludilo pa ga je Hektor iz Troje s lakoćm ubio. Ahilej je zaboravio na ponos i ljutnju, obećavši amome sebi da će osvetiti svoga dragog prijatelja.
[uredi] Hektorova smrt
Ahilej je bio vrlo nestrpljiv želeći osvetiti prijatlja Patrokla, no nije se mogao vratiti na bojište jer mu je Hektor uzeo oružje nakon što ja ubio Patrokla. Ahilejeva majka Tetida donijela je Ahileju novo oružje koje mu je izradio Hefest(Vulkan). S novim oružjem i prekrasnim štititom, Ahilej je natjerao Trojance da de povuku do samih zidina Troje. Svi su se Trojanci osim Hektora, bojali Ahileja. Hektor se pripremao na dugo željenu borbu s Ahilejem prsa o prsa. Hektorov otac, kralj Prijam, i njegova majka, kraljica Hekaba, plakali su od straha da bi im sin mogao poginuti. I Hektorova je žena andromaha plakala držeži u rukam anjihova malenog sina koji je pozdravljao oca. Tako je obitelj pogledom otpratila Hektora sa zidina Troje, dok je on jurišao prema izlazu iz grada. Hektor je nosio Ahilejevo oružje koje je oduzeo Patroklu nakon što ga je ubio. Približio se Ahileju i stao, a zatim je zadrhtao od straha i pobjegao. Tri je puta optrčao oko grada pokšavajući pobjeći i uvući se kroz neka vrata u grad, ali Ahilej mu je bilo za petama. Na kraju se Hektor ipak se suočio s neprijateljem, a Ahilej ga je pogodio u vrat. Hektor je molio Ahilej da ga ne raskomada kako bi ga Trojanci mogli dostnojno pokopati, ali Ahilej je odbio. Probušio je Hektorove nožne zblobove i kroz njih provukao kožu. Zatim ga je zavezao za kola i provezao se s njim tri puta kroz Troju. Na kraju ga je odvezao u svoj šator.
Trojanci su strahovali da je Hektorova Smrt značila i neizbježan pad Troje. Ahilej je nastavio s nasiljem nad Hektorovim tijelom. Vukao je kolima tijelo oko Patroklova groba svaki dan. Bogovima se to nije sviđalo. Sažalili su se nad Hektorom čiji duh nije mogao u miru otići u podzemni svijet bez dostojna ukopa. Apolon je sačuvao tijelo od raspadanja, a Zeus je poslao Hermesa (Merkur) da se podajno uvuče u Ahilejev šator i uzme Hektorovo tijelo.
Ahilej je pristao dati Hektorovo rijelo u zamjenu za istu tećinu zlata. Trojanci su sakupili sve zlato koje su imali. Na jednu stranu vage stavljali su zlato, na drugoj je strani ležalo Hektorovo tijelo. Princeza Poliksena, je jedna od kćeri Prijama i Hekabe, dodala je na hrpu i svoju narukvicu. Ahilej se na prvi pogled zhaljubio princezu, ali ipak nije bio toliko zaljubljen da bi napustio rat zbog nje. Iako je Hektorbio mrtav, u Troji je bilo još mnogo ratnika i junaka, a Trojancima su u pomoć pristizali mnogi saveznici. Jedan od saveznika bila je Amazonka Pentesileja. Pentesileja je bila ratničca koja je ubila Tezejevu ženu Antiopa pa se pretpostavlja da nije bila mlada ratnica u vrijema Trojanskog rata koji se zbivao generaciju poslije njezina ubojstva Antiope. Pentesileja je došla u Troju u vrijeme Hektorova ukopa, a već je nakon jedanaest dana žalovanja pošla u borbu. Ahilej je ubio Pentesileju za vrijeme bitke. Poslije, kad je vidio da je ubio prekrasnu ženu, požalio je. Uskoro je Trojancima pristigao novi saveznik, Memnon iz Etiopije. Zeus je izvagao Ahileju i Memnonovu Sudbinu i vaga je pretegnula na Memnonovu stranu. Uvrzo je Memnon ležao mntav, proboden Ahilejevim kopljem.
[uredi] Ahilejeva smrt
Činilo se da je Ahilej bio nepobjediv u svojoj srdžbi jer je izgubio prijatelja Patrokla. Natjerao je trojance u grad pokušavajući se probiti za njima kroz vrata grada. Činilo se da će Trojanski rat biti završen do kraja dana jer su Grci slijedili Ahileja i napredovali prema trojanskim vratima. No Ahilej je bio ranjen u petu strijelom princa Parisa koja kojemu je pomogao Apolon. Rana se iz početka nije činila ozbiljnom , ali se pokazalo da je bila smrtonosna jer je peta bila ranjivo mjesto na Ahilejevu tijelu. Ahilejeva majka Tetidaznala je iz proročantva da će se Ahilej suočiti s opasnim borbama kada odraste u muškarca . uronila je malenog Ahileja u Rijeku Stiks, držeći ga za pete. Vode rijeke Stiks dale su Ahileju cijelom tijelu , osim petama , moć neranjivosti (ova priča potječe iz priće o Ahilejevih tetivi na stražnjem dijelu gležnjan na koju su osjetljivi atletičari).
Paris je pogodio Ahileja u njegovu "slabu točku" a cijelo je Ahilejevo tijelo izgubilo božji dar neranjivosti.
Paris je pogodio Ahileja drugom strijelom ravno u srce i Ahilej je pao mrtav. Sada je bio red na Grke da se povuku u svoje šatore. Božica Tetida, devet Muza i morske nimfe, kćeri boga Nereja, žalovale su za Ahilejem. Ahilej je našao svoje mjesto u podzemnom svijetu gdje mu se nakon nekoliko godina pridrućio i Odisej poginuvši na putu iz Troje Grčkoj.
U Podzemnom svijetu Ahilej je ispričao Odiseju da bi radije bio najjadniji živući čovjek i siromašni rob nego najslavniji duh kralja podzemlja. Ahilej je bio najveći grčki ratnik svoje generacije. Ipak, život mu je prošao u stalnom ratovanju i borbama.
Ahilejeva smrt izaje jođ jednu pogibiju među Grcima kada su se Odisej i Ajant (Ajaks) natjecali tko će dobiti Ahilejevo oružje. Odlučeno je da je odisej hrabriji ratnik pa je dobio oružje. Ajant se želio osvetiti svim Grcima.
Iste noći božica Atena poslala mu je ludilo pa je Ajant umjesto grčkih tatnika vezao i ubijao stoku. Ujutro je shvatio koliko je njegovo ponašanje bilo nerazumno pa se zbog jada i sramote ubio.
Grci su tražili pomož proročanstva jer su željeli saznati postoji li način da zadovolje bogove koji bi im pomogli da osvoje Troju. Postajala su tri proročanstva. Jednoje proreklo da moraju natjerati Ahilejeva sina Neoptolema u rat, drugo je reklo da Filoktet mora u borbi upotrijebiti svoj luk, a treće da moraju ukrasti PALADIJ iz Troje . Da bi mogli ispuniti sva tri proročanstva, Grci su se obratili domijđljatom Odiseju koji je bipoznat po rječitosti naklonosti koju je uživao kod božice Atene.
Odisej je bez imalo teškoća otputovao na otok Skiru po Neoptelema. Filokteta je bilo puno teže nagovoriti da upotrijebi svoj luk. Dada je Heraklo umirao na pogrebnoj lomači, svoj luk dao je upravo Filoktet. Filoktet se pridružio drugim grčkim junacima u osvanjanju Troje, ali ga je na putu ugrizla zmija od koje se nije oporavio. Rana mu se toliko zagnojila i neizdrživo smrdjela da su ga njegovi prijatelji ostavili na otoku Lemno. Odisej je imao zadatak nagovoriti Filokteta da se bori s njima.
Ulagivao mu se na sve moguće načine, no Filoktet nije popuštao. Tek kada se pojavio Heraklov duh rekao mu da krene prema Troji, Filoktet je pristao napustiti otok Lemno. Kada su mu liječnici u grčkoj vojsci izliječili ranu, odapeo je Heraklov luk i ubio Parisa.
Pad Troje
Odisej se zatim pozabavio krađom paladija koji se nalazio u Troji. Paladij je bio kip Palade, Atenine prijateljice,koju je Atena slučajno ubila dok je još bila dijete, a vjeruje se da je pao s neba.
Atena je u Trojanskom ratu bila na strani Grka, ali budući da paladij za nju imao osobno značenje, suzdržavala se od napada na Troju. Nije bilo lako ukrasti kip jer je Odisej morao usred ratnih borbi uži u grad. Trojanci su napravili mnoge kopije kipa jer su znali da je kip imao presudnu ulogu u opstanku grada. Odisej se preruđio u prosjaka i uspio se uvući u Heleninu sobu u Prijamovoj palači. Budući da je Paris bio mrtav. Prijam je udao Helenu za svoga drugoga sina Dejfoba, s kojim Helena nije bila sretna. je bila jedina osoba koju Odisej nije mogao prevariti. Prepoznala ga je i ponudila mu pomoć.
Objasnila je Odiseju gdje se nalaze svi kipovi kako će razlikovati pravi od kopija. Pravi kip bio je najmanji. Odisej se iskrao iz Troje i vratio natrag s Diomedom. Ušli su u palaču korz odvodni kanal i istim putem iznijeli paladij. Tako je Troja izgubila svojeg zaštitnika.
Drveni konj
Atena je pomogla Odiseju koji se dosjetio briljantne ratne varke - drvenog konja. Drveni konj bio je golema životinja s velikom šupljinom iznutra, u koju je moglo stati trideset ratnika.
Bio je viši nego sama Skajanska vrata koja su bila ulaz u grad Troju, tako da su Trojanci trebali stušiti dio vrata ako su htjeli konja uvesti u grad.
Grci su na jednoj strani konja napisali Trojancima da im je to dar od Atene kao naknada za krađu PALADIJA. Zatim su krenuli razmetljive pripreme za napuštanje Troje zapalivši svoje šatore koji su se nalazili nadomak zidina grada.
Kada su Grci otišli, Trojanci su isprva oprezno izašli igrada veseleći se jer su neprijatelji odustali od daljnjeg ratovanja. Samo je dvoje ljudi u Troji s nepovjerenjem gledalo u drvenog konja, vjerujući da je sve to varka, Kasandra, kći Prijama i Hekabe, imala je proročansku moć koju joj je podario bog Apolon dok joj se udvarao. Kada ga je Kasandra odbila, Apolon je prokleo riječima: "Uvijek ćeš predvidjeti istinu, ali ti nitko neće vjerovati."
Sada je Kasandra pokušavala uvjeriti Trojance da ne vjeruju Grcima, Osobito kada im nude darove. Nitko je nije htio posluštati.
Laokoont, Apolonov i Posejdonov svećenik, upozoravao je na opasnost, kao i Kasandra. Osjećajući da se u konju nalaze naoružani ratnici, laokoont je pokušao probosti konja svojim kopljem. odjednom su iz mora izronile dvije goleme zmije i omotale se njemu i njegovim sinovima oko vrata, utopivši ih u moru. Trojanci su se trebali zabrinuti i prestrašiti zloslutnog upozorenja. Atena, Apolon i Posejdon nisu više bili na strani Trojanaca.
Neki su bogovi izazivali sudbinu Trojanaca namjerno ih obmanjujući da se ne obaziru na upozorenja. Trojanci su uvukli drvenog konja u grad srušivši gradska vrata, a zatim su slavili do kasno u noć.
U konju su Odisej i njegovi ratnici čekali priliku za napad. Dok su Trojanci slavili, Helena se približila konju s novim mužem Dejfobom i počela je vikati različitim glasovima, obraćajući se tatnicima u konju. Helena je glasovima oponašala žene ratnika.
Svih je uspjela zavarati osim Odiseja koji je shvatio njezinu prijevaru, i Neoptolema koji nije imao ženu. Odisej je i dalje držao vrata konja zatvorena šapućući prijateljima da njihove žene nisu u Troji. Ratnici su se posramili jer su nasjeli na Helenin trik.
Nitko ne zna zašto je Helena to učinila. Je li to možda bio posljednje Afroditin pokušaj spašavanja Troje ili je možda Helena bila prevrtljiva žena koja je najprije prevarila muža, zatim svoju novu obitelj, a sada pokušava ponovo prevariti Grke?
Kraj kraljevske kuće u Troji
Helena je otišla, Trojanci su uskoro zaspali. Odisej je otvorio vrata drvenoga konja i grčki su se tatnici ušuljali u grad spremni na borbu sa svojim neprijateljima. Palili su kuće, a žene su sakupljali pripremajući ih uzeti za ropkinje.
Vatra je Grcima na moru bila znak da se s lađama ponovno približe obli. Agamemnon i ratnici s lađa iskrcali su se i pojurili na gradska vrata, pridruživši se Odiseju U borbi protiv neprijatelja.
Ahilejev sin Neoptolem usmjerio je mač na kralja prijama koji se sakrio na Zeusovu oltaru. Ubio je i Hektorova malenoga sina Astijanaka kako bi bio siguran da ga dječak neće ubiti kada naraste. Anrdomahu su Grci uzeli kao zarobljenicu, baš kao što je predvidjela onoga dana kada je gledala kako joj Grci ubijaju muža izvan zidina Troje.
Stara se Hekaba borila svim silama dok je nisu ubili. Potom se pretvorila u Psa-duha i postala Hekatina sljedgenica. Poliksena, koju je volio Ahilej, žrtvovana je na njegovu grobu, a Kasandru je uzeo Agamemnon kao ratnu zarobljenicu. Kraljevska kuća u Troji bila je uništena.
Menelaj je Tražio Helenu. Neki vjeruju da se Helena "istopila" pred Menelajevim očima jer je to bio samo Helenin duh. On je svoju pravu Helenu našao