Hera
Izvor: Wikipedija
Hera (grÄ. á¼Ïα, á¼Ïη) vrhovna je starogrÄka božica, Zeusova žena i sestra; božica braka. Herin je pandan u rimskoj mitologiji Junona = volooka.
Sadržaj[sakrij] |
[uredi] Karakteristike
Hera je prikazivana veliÄanstvenom, Äesto na prijestolju okrunjena polosom, visokom cilindriÄnom krunom koju su nosile neke velike božice, a na licu je nosila veo. U ruci je Äesto nosila Å¡ipak, simbol plodne krvi i smrti.
Prikazivali su da su njezinu koÄiju vukli paunovi, životinja koju su Grci upoznali nakon osvajanja Aleksandra Velikog. Paun je u renesansi postao njezinim simbolom. Kasnije je s Herom bila povezivana ptica kukavica. TakoÄ‘er je bila božica goveda, a zvana je i volookom (boôpis, Homerov epitet) Herom, zbog krupnih, tamnih oÄiju.
[uredi] Kult

Hera je Äesto bila Å¡tovana, pogotovo u Argu kao argivska Hera (Hera Argeia), a svetiÅ¡te joj je bilo izmeÄ‘u Arga i Mikene gdje su se održavale sveÄanosti Heraia. U Homerovoj Ilijadi Hera je izrekla da su njezina tri omiljena grada Arg, Sparta i Mikena. Njezino je drugo svetiÅ¡te bilo na Samu, a hramovi su se nalazili u Olimpiji, Korintu, Tirinu, Perahori i otoku Delu.
U Eubeji slavile su se sveÄanosti Velike Dadedale, posvećene Heri, svakih Å¡est godina. Taj je prostor bio bogat kravama, koje su ujedno predstavljale božicu Heru.
[uredi] Mitologija
[uredi] Rođenje
Herin otac bio je Titan Kron. Kron je svoju djecu doživljavao kao potencijalnu prijetnju svojoj vlasti te ih je sve, pa tako i Heru, progutao. Hera je bila božica Å¡to znaÄi da je bila besmrtna te je nastavila živjeti u njegovom želucu. Zeus je bio najmlaÄ‘i Kronov sin. Izbjegao je sudbinu svoje braće tako Å¡to ga je majka Reja sakrila od oca. Zeus je spasio svoju braću i ubio Krona. Premda mu je bila sestra, Hera mu se svidjela. Poveo ju je na Olimp i oženio se njome.

[uredi] Potomstvo Zeusa i Here
Hera je sa Zeusom imala Aresa, Hebu, Eridu i Ilitiju. Hera je bila potom ljubomorna na Zeusa zato Å¡to je rodio Atenu bez nje te je rodila Hefesta bez njega. Potom su Zeus i Hera ili samo jedno od njih bili zgaÄ‘eni Hefestovom ružnoćom te su ga bacili s Olimpa. Hefest se kasnije osvetio Heri uÄinivÅ¡i da se ne može maknuti sa svoga prijestolja kad na nj sjedne. Ostali su ga bogovi preklinjali da je pusti, ali je odbio. Dioniz ga je potom napio i odnio natrag na Olimp na mulinim leÄ‘ima. Potom je oslobodio svoju majku nakon Å¡to mu je Afrodita dana za ženu.
[uredi] Heraklo
Hera je bila Heraklova pomajka i njegov neprijatelj. Zeus je oplodio Alkmenu, smrtnicu u obliÄju njezina muža Amfitriona. Iste se noći vratio i njezin muž te su takoÄ‘er spavali zajedno. Stoga je Alkmena zanijela dva djeÄaka. Hera je natjerala Zeusa da se zakune da će djeÄak koji se rodi te noći Älanu Perzejeve kuće biti veliki kralj. Kad je Alkmena bila trudna s Heraklom, Hera je pokuÅ¡ala sprijeÄiti poroÄ‘aj zavezavÅ¡i Alkmenine noge u Ävor da bi usporila porod. A potom je ubrzala Euristejevo roÄ‘enje. Heru je prevarila Galantida, Alkmenina sluÅ¡kinja, rekavÅ¡i da je Alkmena već rodila dijete. Hera je Galantidu pretvorila u lasicu. Alkmena je potom rodila poluboga Herakla i smrtnika Ifikla. Herakla je nazvala Alkid, a poslije je nazvan Heraklo, u prijevodu Herina slava, da bi ublažili Herin gnjev.
Dok je Heraklo bio dijete, Hera je poslala dvije zmije da ga ubiju dok je ležao u kolijevci. Heraklo je zadavio svaku zmiju jednom rukom, a potom ga je njegova dadilja pronaÅ¡la da se igra njima kao da su igraÄke.
Jedna priÄa govori da je Zeus prevario Heru da doji Herakla. Kad je ona otkrila tko je dijete, bacila ga je sa svojih grudi, a mlijeko se prosulo nebom i stvorilo MlijeÄnu stazu.
TakoÄ‘er, dok je izvrÅ¡avao svojih dvanaest zadataka, Hera mu je pokuÅ¡avala Å¡to viÅ¡e otežati. Jedna inaÄica mita govori i da su se Hera i Heraklo sprijateljili jer ju je on spasio od diva koji ju je pokuÅ¡ao silovati. ÄŒak mu je potom dala svoju kćer Hebu za ženu.
[uredi] Herina ljubomora
[uredi] Eho
Nimfa Eho imala je posao odvraćanja Herine pažnje dok ju je Zeus varao, hvaleći je i laskajući joj. Kad je Hera otkrila prijevaru, proklela je Ehu da može govoriti samo rijeÄi drugih. Otud i sinonim za jeku = eho.
[uredi] Leta i njezina djeca
Kad je božica Hera saznala da Leta nosi djecu njena muža Zeusa, bila je bijesna i ljubomorna te se odluÄila osvetiti tako Å¡to nije dopustila Leti da ostane na Ävrstoj zemlji (kopnu ili otoku) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je gonila zmija Piton s glavom zmaja koju je na nj poslala Hera, Leta je naiÅ¡la na novostvoreni otok Del koji je plutao na vodi i nije bio ni kopno niti otok, a bjeÅ¡e okružen labudovima. Kad je kroÄila na nj, dvije su stijene izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje otoka, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kint rodila blizance - sina Apolona i kćer Artemidu. Poslije je Zeus prikovao Del za dno oceana da viÅ¡e ne pluta, a sam je otok postao posvećen Apolonu.
Hera je otela Ilitiju, božicu raÄ‘anja da bi sprijeÄila Letu od poroÄ‘aja. Ostali su bogovi prevarili Heru tako Å¡to su joj ponudili ogrlicu od jantara dugaÄku 8 metara, a božica je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je Artemida roÄ‘ena prva, a potom je pomogla majci da porodi njezina brata Apolona te je tako postala božica poroÄ‘aja. Apolon je roÄ‘en na sedmi dan mjeseca Targeliona te su sedmi i dvanaesti dan toga mjeseca poslije bili njemu posvećeni.
[uredi] Kalisto i Arkad
Kalisto je bila Artemidina sljedbenica i zavjetovala se ostati djevicom. Ali u nju se zaljubio Zeus te su vodili ljubav dok je on bio preruÅ¡en u Apolona (za razliku od ove Heziodove, Ovidijeva inaÄica mita donosi da se Zeus preruÅ¡io u samu Artemidu). Kad se kupala s Artemidinim nimfama, otkriveno je da je trudna te ju je božica pretvorila u medvjeda, a u tom je obliÄju rodila i svoga sina Arkada. Druga inaÄica priÄe govori da ju je Hera pretvorila Kalisto u medvjeda da bi se osvetila zbog muževe prijevare.
Mit govori da ju je njezin sin Arkad gotovo ubio u lovu kopljem, ali je Zeus to sprijeÄio i oboje ih postavio kao zviježđa Veliki medvjed i Mali medvjed na nebu. Druga inaÄica mita govori da su lovci uhvatili i nju i njezina sina te ih doveli Kalistinu ocu Likonu, a Zeus ih je potom pretvorio u zviježđa.
Heri se to nije svidjelo te je tražila Tetiju da joj pomogne. Tetija ih je proklela da zauvijek kruže nebom i da nikad ne zađu ispod obzora (zato su cirkumpolarni).
[uredi] Dioniz
Dioniz je bio sin Zeusa i smrtnice. Ljubomorna je Hera opet pokuÅ¡ala ubiti dijete poslavÅ¡i Titane da razderu Dioniza na komadiće namamivÅ¡i ga igraÄkama. Premda je Zeus otjerao Titane svojim munjama, ali su oni pojeli cijelo Dionizovo tijelo osim njegova srca koje je spaÅ¡eno. Zeus je iskoristio srce da bi ga ponovno stvorio te ga je postavio u Semelinu maternicu. Zato je on dvaput roÄ‘en.
[uredi] Ija

Hera je skoro uhvatila Zeusa s ljubavnicom Ijom. Zeus ju je pretvorio u prekrasnu junicu. No, Hera nije bila potpuno prevarena te je zahtijevala da joj Zeus poda junicu kao dar. Hera ju je potom dala Argu da bi je razdvojila od Zeusa. Zeus je potom zapovjedio Hermesu da ubije Arga, a to je on i uÄinio tako da je uspavao svih njegovij stotinu oÄiju. Ija je puÅ¡tena na slobodu.
Hera je poslala obada da ubode i muÄi Iju koja je lutala zemljom. Ija je s vremenom preÅ¡la preko prolaza koji je po njoj nazvan Bospor ("juniÄin prolaz"), a ondje se susrela i s Prometejem. Na posljetku je Ija stigla do tadaÅ¡njeg "kraja svijeta" Egipta gdje su je Egipćani obožavali kao božicu, a Zeus joj je vratio ljudsko obliÄje. Ovdje je rodila njegova sina Epafa, a vjenÄala se s egipatskim kraljem Telegonom.
[uredi] Lamija
Lamija je bila kraljica Libije koju je volio Zeus. Hera ju je pretvorila u ÄudoviÅ¡te i ubila njihovu djecu. Na Lamiju je baÄena kletva - nije mogla zatvoriti oÄi tako da je uvijek bila opsjednuta prizorom svoje mrtve djece. Zeus joj je dao dar da može izvaditi svoje oÄi da bi se odmorila, a potom ih poslije vratiti. Lamija je bila ljubomorna na ostale majke te je pojela njihovu djecu.
[uredi] Gerana
Gerana je bila kraljica Pigmejaca koji su se hvalili da je ljepÅ¡a od Here. Bijesna božica pretvorila ju je u ždrala i izrekla da će te ptice uvijek voditi vjeÄan rat protiv pigmejskog naroda.
[uredi] Literatura
[uredi] Vanjske poveznice
- Hera u klasiÄnoj literaturi i umjetnosti ((en))
- Hera u grÄkoj mitologiji ((en))
- Ostaci Herina hrama na Samu ((en))