Brjansk

Izvor: Wikipedija

Brjansk (ruski:Брянск) je grad u Rusiji, 379 km jugozapadno od Moskve. Upravno je središte Brjanske oblasti. Zemljopisnog je položaja 53°16′ N 34°25′ E. Brjansku se ime izvodi od ruske riječi za gustiš, "bryn".

Broj stanovnika:

2001.: 454.700 2004.: 409.900

Sadržaj

1 Povijest
2 Upravna podjela
3 Obrazovne ustanove
4 Poznati Brjanšćani
5 Vanjske poveznice

[uredi] Povijest

Za Brjansk se predpostavlja da je osnovan 985., za doba Vladimira I. od Kijiva kao misionarska i obrambena ispostava na desnoj obali rijeke Desne.

Prvi put se spominje u pisanim ispravama 1146. kao Dobrjansk. Bio je posjed starije linije Černihivske grane dinastije Rjurikovića.

U 13. stoljeću, postao je sjedište samostalne kneževine i biskupije, a koncem istog stoljeća, Brjansk je došao pod vlast kneževa od Smolenska.

U 14. stoljeću černihivski kneževi opet vladaju Brjanskom. Ipak, uskoro opet mijenja vladara, i pada pod vlast Velikog vojvodstva Litve.

pod Černihivom do 1245.
kneževina pod Zlatnom hordom - 1245. - 1357.
Rjurikovići
Roman I. (u Černihivu od 1263.) - 1245. - 1285.
Oleg (tada u Černihivu) - 1285. - 1286.
Roman II. - 1286. - 1308.
Bazil I. od Drucka - 1308. - 1309. d. 1314.
Svetoslav (u Možajsku 1299. - 1303.) - 1309. - 1310.
Bazil I od Drucka (ponovno) - 1310. - 1314.
Dmitar - 1314. - 1333.
Gleb - 1333. - 1340.
Roman III. (u Černihivu do 1370s) - 1340. - 1355. d. 1401.
Bazil II. - 1355. - 1356.
anarhija - 1356. - 1357.
kneževina pod Velikim vojvodstvom Litvom.
Gediminovići (Gediminaiciai/GIEDYMINOWICZE)
Dmitar II. - 1357. - 1379. d. 1399.
izravno pod Litvom - 1379. - 1393.
Teodor (Todor, Fjodor) (u Volinskoj 1382. - 1393.) - 1393. d. 1431.
izravno pod Litvom - 1393. - 1446.
Rjurikovići
Bazil III. - 1446. d. poslije 1456.
Šimun Obolenski - 1446. - 1447.
Litvi - 1447. - 1449.
Gediminovići
Mihovil Boleslav - 1449.
izravno pod Litvom - 1449. - 1454.
Rjurikovići
Ivan (u Možajsku 1432. - 1454.) - 1454. - 14??.
Litvi - 14??. - 1503.
Moskovskoj kneževini - 1503. - 1605.
Poljskoj-Litvi - 1605. - 1632.
Rusiji odtada

U 17. stoljeću Brjansk je postao važni trgovinski grad s godišnjim sajmovima. Dekretom cara Petra Velikog utemeljeno je prvo brodogradilište.

Ratovi protiv Azova i Švedske donijeli su novi gospodarski zamah Brjansku. 1788. je otvorena tvornica oružja.Napoleon Bonaparte je više puta bezuspješno pokušavao 1812. godine zauzeti ovaj strateški važni grad.

S boljševičkom vlašću su došli novi industrijski pogoni, brojne elektrane i tvornice željezničkih vagona i lokomotiva.

Od 06. listopada 1941. do 17. rujna 1943. Brjansk je bio zaposjednut od strane snaga Trećeg Reicha. Šume u okolnim područjima bile su tijekom okupacije jedno od glavnih područja partizanskog djelovanja u Rusiji.

Danas je Brjansk važan industrijski grad. Proizvode se u njemu elektronički dijelovi, turbine, lokomotive i ostala dobra. Pored toga, Brjansk je upravno i kulturno središte istoimene oblasti, kao i željezničko čvorište s velikim ranžirnim kolodvorom.

[uredi] Upravna podjela

Brjansk je podijeljen na 4 "rajona":

Bejicki
Sovjetski
Fokinski
Volodarski

[uredi] Obrazovne ustanove

Podružnica Pravnog instituta ministarstva unutarnjih poslova Ruske federacije u Brjansku
Podružnica novog pravnog instituta Moskva
Podružnica sveruskog instituta za novčarske znanosti i ekonomiju
Institut za Izgradnju prijevoznih strojeva Brjansk
Poljodjelski institut Brjansk
Državna akademija I.-G.-Petrovsko-sveučilište Brjansk
Državna inženjerskotehnološka akademija Brjansk
Državna poljodjelska akademija Brjansk
Državno tehničko sveučilište Brjansk