Cres (grad)

Izvor: Wikipedija

Cres
Županija	Primorsko-goranska
Broj stanovnika (2001.)	2.959
Poštanski broj	51557
Gradonačelnik/ca	Gaetano Negovetić
Cres Cres na karti Hrvatske

Cres (tal. Cherso) je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi na otoku Cresu.

Sadržaj

1 Zemljopis
2 Stanovništvo
3 Uprava
4 Povijest
5 Gospodarstvo
6 Slavni ljudi
7 Spomenici i znamenitosti
8 Obrazovanje
9 Kultura
10 Sport
11 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Creska luka

[uredi] Stanovništvo

[uredi] Uprava

Grad Cres, sljednik Općine Cres, je administrativna jedinica koja obuhvaća sjeverni i središnji dio otoka Cresa, dok južni dio potpada pod Grad Mali Lošinj. Za Jugoslavije, jedno vrijeme bio je u sastavu Općine Cres-Lošinj sa sjedištem u Malom Lošinju.

Na području Grada Cresa nalaze se naselja: Porozina, Filozići, Dragozetići, Ivanje, Sveti Petar, Beli, Predošćica, Vodice, Merag, Cres, Loznati, Krčina, Valun, Podol, Lubenice, Zbičina, Pernat, Orlec, Vrana, Hrasta, Grmov, Stivan, Miholašćica, Martinšćica, Vidovići; dok su mjesta na južnom dijelu otoka u sastavu Grada Malog Lošinja: Belej, Ustrine, Osor i Punta Križa.

Creska luka

[uredi] Povijest

Na mjestu današnjeg grada Cresa nalazila se u prapovijesti gradina, kasnije antička utvrda (Crepsa). Do dolaska Hrvata Cres je nastanjen Liburnima, ali postoje tragovi grčke, rimske i bizantinske nazočnosti.

U 9. stoljeću Hrvati gospodare cijelim otokom i uz povremene mletačke okupacije, Cres je u sastavu Hrvatske do 1409. godine. Creski statut datira iz 1332. godine. Najznamenitija renesansna creska ličnost iz grada Cresa jest filozof Franjo Petrić (rođen 25. travnja 1529, umro 1597).

Do 1797. Cres se nalazi pod vlašću Venecije, od 1805. do 1814. pod okupacijom je Francuske, a nakon toga do 1918. u sastavu Austro-Ugarske. Nakon I. svjetskog rata okupira ga Italija, a nakon propasti fašističkog režima 1943. godine i kraćeg razdoblja hrvatske narodne vlasti, Cres zaposjeda njemačka vojska. U travnju 1945. Cres je konačno oslobođen i reintegriran u Hrvatsku i preko nje u komunističku Jugoslaviju.