Hrvati

Izvor: Wikipedija

Ovaj članak zahtijeva stilsku doradu. Članak treba preurediti tako da stilom zadovoljava zahtjeve Wikipedije.

Hrvati

Kralj Tomislav * Ivan Gundulić * Andrija Mohorovičić Miroslav Krleža * Ivan Meštrović * Josip Jelačić
Ukupno stanovništvo
6.2^[1] - 9 milijuna (procjena)^[2]
Značajno nastanjena područja
Hrvatska: 3.977.171 ^[3] Bosna i Hercegovina: 643.000 (2006 est.)^[4] Argentina: 440.000^[5] SAD: 374.241 (2000)^[6] Njemačka: 236.600 (2003) ^[7] Austrija: 131.307^[8] Čile: 130.000 (est.) ^[9] Brazil: 127.765 ^[10] Australija: 105.747 (2001) ^[11] Kanada: 97.050 (2001) ^[12] Švicarska: 87.000 ^[13] Srbija: 70.602 (2002)^[14] Francuska: 50.000 ^[15] Slovenija: 35.642 ^[16] Švedska: 26.000 (est.) Italija: 20.700 ^[17] Mađarska: 25.730 ^{^[18]} Belgija: 12.000 ^[19] Novi Zeland: 10.000 Nizozemska: 10.000 Južna Afrika: 8.000 ^[20] Crna Gora: 6.811 Rumunjska: 6.786 ^[21] Ujedinjeno Kraljevstvo: 5,000 (est.) Makedonija: 2.248 [2]
Jezici
Hrvatski jezik
Narječja
štokavsko, kajkavsko i čakavsko
Vjera
Pretežno katolicizam
Srodne etničke skupine
Slaveni Južni Slaveni

Hrvati su narod indoeuropskog porijekla danas nastanjen u području Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine. Broji oko 5.700.000 pripadnika 2002.

Hrvati govore hrvatski jezik, koji spada u skupinu južnoslavenskih jezika. Pretežno su katolici.

Procjene govore da Hrvata ima izvan domovine gotovo isti broj kao i u Hrvatskoj. Pretežno žive u Sjevernoj i Južnoj Americi, Zapadnoj Europi i Oceaniji. Postoje stare i organizirane hrvatske manjine u obližnjim državama: Gradišćanski Hrvati u Austriji, Molizanski Hrvati u Italiji, Krašovani u Rumunjskoj i Bunjevci u Vojvodini.

Sadržaj

1 Ime
2 Povijest
3 Hrvatska plemićka plemena koja su imala pravo birati kralja
4 Etnografija
5 Populacija
- 5.1 Broj Hrvata i njihov udio u republikama bivše SFRJ od 1948.-1991.
6 Gradovi sa značajnijom koncentracijom Hrvata
7 Reference
8 Vanjske poveznice

[uredi] Ime

Nepoznato je odakle potječe ime "Hrvati". No ono najvjerojatnije nije slavenskog porijekla. Iranska teorija tvrdi da ono vuče korijen iz iranske ili arijske riječi. ([vidi].)

[uredi] Povijest

O nastanku hrvatskog naroda - njegovoj etnogenezi - postoji više teorija. Slavenska teorija dugo je bila jedina i smatrala se nepobitnom. Međutim, u 19. i 20. stoljeću javile su se i druge teorije, a u zadnje je vrijeme veliku popularnost stekla tzv. iranska teorija. Više o tome možete vidjeti ovdje: Popis teorija o podrijetlu Hrvata.

U izradi. Vidi stranicu za razgovor ovog članka.

[uredi] Hrvatska plemićka plemena koja su imala pravo birati kralja

(12; Karinjani i Lapčani su jedno pleme koje se razdvojilo)

Čudomirići,
Gusići,
Jamometići,
Kačići,
Karinjani i Lapčani - trag je naziv mjesta Karin i Lapac
Kukari (Klьkarь), ovo pleme , vjerojatno je podrijetlom od Klukasa. - trag je naziv mjesta kod Vrlike, Kukari.
Lasničići (Lačničići),
Mogorovići, - trag je naziv mjesta Mogorić.
Polečići (Poletčići), - trag je naziv mjesta Poličnika.
Snačići (zvani i Svačići),
Šubići,
Tugomirići. Pleme za koje se drži da su od sestre Tuge. Nastanili su se kod Karlobaga i u Poljicima

[uredi] Etnografija

Stara hrvatska plemena

Banjani.-
Bašča. -
Bužani.-
Draganići.-
Draginiči.-
Travunjani.-
Zahumljani.-

Život i običaji

Po dolasku u novu domovinu Hrvati su nastanili područje između Drave, Drine i Jadranske obale. Na južnoj Jadranskoj obali nalazila su se područja plemena Zahumljana, Travunjana i Dukljana (ime po starom plemenu Dokleati), koji su također najvjerojatnije bili Hrvati. U svakom slučaju Dukljani su svoje porijeklo dali današnjim Crnogorcima, koji su još u 19. stoljeću u Carigradu izjavili 'Nijesmo mi Srbi …mi smo Crnogorci… govorimo hrvatskim jezikom.' Izjavljeno u u "Obzoru" od 15. siječnja 1937.

Područje sjeverne Hrvatske između Drave i Save poznato kao Panonska Hrvatska (danas Slavonija) u vrijeme prije kralja Tomislava nazivano je imenom Sklavinija, narod koji ju je naselio nazivan je Sklavinima, svakako varijanta imena Slaveni. Znamo da su Hrvati još vjerojatno za vrijeme saveza s Antima, ili možda i malo kasnije poprimili slavenski jezik. Ovakvom lingvističkom slavenizacijom nametnuto im je i slavensko ime. Područje koje su naselili, Slavonija ili Sklavinija sačuvala je ime do danas. Današnje Šokce koje nalazimo u Slavoniji nemaju biti kojeg drugog porijekla nego onog sklavinskog. Šokci imaju svoj poseban mentalitet. Oni su poznati kao radišan narod koji je na području Slavonije našao plodnu i rodnu zemlju kojoj se posvetio. Oni su veoma uspješni ratari i uzgajivači kukuruza (nakon otkrića Amerike), pšenice i drugih žitarica. Šokci poznati i po uzgoju stoke i napose svinja, od kojih potječe glavnina mesne hrane.

U području Bijele i Crvene Hrvatske nalazimo opet drugačiji tip Hrvata. Geografske prilike nesumnjivo su utjecale na drugačiji mentalitet i tip kulture. Kamen, more i sunce potaklo je razvoju uzgoja maslina i grožđa. Blizina mora djelovala je i na razvoj brodarstva, te gusarstva kao oblika privređivanja. Znano je da su još stari Neretljani i nešto mlađi Kačići bili strah i trepet slobodnom pomorstvu dalmatinskih gradova, i napose Veneciji. Hrvati s obale Jadrana postali su poznati pomorci, a to vrijedi danas za njih. Dubrovnik i Bokelji na glasu su kao vješti pomorci. Proizvodnja vina, pršuta im maslinovog ulja glavni su proizvodi i čuveni specijaliteti potomaka Bijelih i Crvenih Hrvata. Tipovi naselja razlikuju se isto prema geografskim prilikama. Šokačka naselja Slavonije izduženog su oblika čije su kuće obično nižu bočno okrenute prema šoru (ulici) s kojima čine gazdinstva. Kuće su drvene i s ostalim gospodarskim zgradama ograđene s ulične strane drvenim ogradama. Ovakva dugačka naselja moguća su samo u ravničarskim predjelima. Bliže ili dalje gazdinstva imaju svoja poprilično velima polja na kojima se uzgaja pšenica (danas manje) i kukuruz. Potpuno je drugačiji tip naselja u brdovitim predjelima kao u Lici gdje su razbacana na velikom području. Kuće su veoma strmih krovova, izvorno drvene, danas zidanice. Hrvati brdskih područja također su se prilagodili obliku tla i klime. Stočarstvo (ovca) i uzgoj krumpira glavne su preokupacije. Polja su znatno manja nego u Slavonije. Glavno piće Ličkih Hrvata je rakija šljivovica dok je šljiva najznačajnija voćka.

Kultura i umjetnost

[uredi] Populacija

Hrvati iz St. Louisa, SAD, snimljeno 1939.

Hrvata ima oko četiri milijuna u Hrvatskoj i oko 600.000 u Bosni i Hercegovini, te oko 100.000-200.000 u ostalim zemljama bivše SFRJ, te u Gradišću u Austriji.

Njihov broj u inozemstvu se može samo procijeniti, ali pretpostavlja se da u iseljeništvu živi barem jednako mnogo Hrvata kao u domovini, no taj broj najviše ovisi o tome smatraju li se više Hrvatima i kako se etnički izjašnjavaju. Mnogi potomci iseljenika poženili su se pripadnicima raznih drugih naroda, a njihovi današnji unuci i praunuci jedva da nešto više znaju o svojem porijeklu. Zaboravili su jezik, asimilarali u nove zajednice i prihvatili tamošnju kulturu. Znatan je također i onaj dio hrvatskih iseljenika koji NE GOVORE više hrvatskim jezikom ali su svjesni svoje etničke pripadnosti. Najveće emigrantske skupine žive u Zapadnoj Europi, ponajviše u Njemačkoj, a zatim u Italiji, Švedskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji itd. Od drugih kontinenata, Amerika ima najbrojniju hrvatsku populaciju, i to u Sjedinjenim Državama (Ohio, Kalifornija; Pittsburgh je do pred raspad SFRJ bio drugi grad na svijetu po broju Hrvata) i Kanadi (Mississauga), kao i u Argentini, Čileu (krajnji sjever, zatim oko Santiaga i na jugu na Ognjenoj zemlji), Peruu, Brazilu i Boliviji. Postoje i značajne hrvatske manjine u Australiji (Perth, Sydney) i Novom Zelandu, kao i u Južnoj Africi.

Hrvati u svijetu, /-*UN-ova procjena 2005., označena zvjezdicom./; ²službeni popis 2001.

Hrvatska...4.093.000*; 3.977.171² [3]
Bosna i Hercegovina...602.000*; 560.000 ( Procjena ) [4]
Sjedinjene Države...253.000*; 374.241 [5]
Njemačka...232.000*; 229.200
Srbija i Crna Gora...114.000*; 77.413 [6]
Slovenija...35.642 [7]
Austrija...61.000*; 131.307 osoba koje govore hrvatskim jezikom [8]
Kanada...63.000*; 71.725 osoba koje govore hrvatskim jezikom [9]
Australija...71.000*; 105.747 [10]
Mađarska...33.000*; 15.597 [11]
Makedonija...40.000*; 2.248 [12]
Rumunjska...78.000*;
Švedska...26.000*;
Italija...24.000*;
Švicarska...23.000*;
Libija...17.000*;
Argentina...3.600*;
Urugvaj...3.300*;
Češka...3.000*;
Novi Zeland...2.500*;
Slovačka...1.100*;
Ukrajina...4.800*;
Danska...500*;
Rusija...500*;

Belgija...15,000
Čile...10.000 ( procjena )
Nizozemska...11.000 (procjena)
Peru...5,000

Zaštitnik Hrvata je sveti Josip.

[uredi] Broj Hrvata i njihov udio u republikama bivše SFRJ od 1948.-1991.

Republike	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.
BiH	614.123 (23.9 %)	654.229 (23.0 %)	711.665 (21.7%)	772.491 (20.6%)	758.140 (18.4%)	755.895 (17.3%)
Crna Gora	6.808 (1.8%)	9.814 (2.3%)	10.664 (2.3%)	9.192 (1.7%)	6.904 (1.2%)	6.249 (1%)
Hrvatska	2.975.399 (78.7%)	3.128.661 (79.5%)	3.339.890 (80.3%)	3.513.647 (79.4%)	3.454.356 (75.1%)	3.736.356 (78.1%)
Makedonija	2.060 (0.2%)	2.710 (0.2%)	3.750 (0.3%)	3.882 (0.2%)	3.307 (0.2%)	2.450 (0.1%)
Slovenija	16.069 (1.1%)	17.978 (1.2%)	31.429 (2.0%)	42.657 (2.5%)	55.625 (2.9%)	54.212 (2.8%)
Srbija	169.894 (2.6%)	162.158 (2.3%)	196.411 (2.6%)	184.913 (2.2%)	149.368 (1.6%)	105.406 (1.1%)
Jugoslavija	3.784.353 (24.0%)	3.975.550 (23.5%)	4.293.809 (23.1%)	4.526.782 (22.1%)	4.428.005 (19.7%)	4.660.568 (19.8%)

[13]

[uredi] Gradovi sa značajnijom koncentracijom Hrvata

Kriterij koncentracije je bio velik apsolutni broj Hrvata i/ili značajan postotak Hrvata. Kao stanovnici su uzeti trajno naseljeni i stanovništvo "na privremenom radu".

Bosna i Hercegovina: Mostar, Sarajevo, (prije srpske agresije, i Banja Luka)

Srbija: Subotica, Sombor, Beograd

Crna Gora: Kotor, Tivat

Mađarska: Budimpešta, Pečuh

Austrija: Beč, Željezno (Eisenstadt)

Italija: Trst, Milano

Njemačka: Frankfurt, München, Stuttgart, Berlin, Mainz, Hamburg,

SAD: Pittsburgh, Chicago, Cleveland, New York, San Jose, Fresno, San Pedro, Los Angeles

Kanada: Toronto, Hamilton, Winnipeg, Calgary, Vancouver, Edmonton

Čile: Punta Arenas, Santiago, Porvenir, Antofagasta

Argentina: Buenos Aires, Rosario, La Plata

Brazil: