Elfriede Jelinek
Izvor: Wikipedija
Elfriede Jelinek (Mürzzuschlag, 20. listopada 1946.), austrijska književnica
[uredi] Život
Njezin otac, češki židov bio je kemijski inženjer koji je za vrijeme II. svjetskog rata radio u strateški važnoj industrijskoj proizvodnji što mu je spasilo život. Ipak, veliki dio njezine familije postale su žrtvama holokausta. Njezina „dominantna“ majka s kojom je Elfried dijelila kućanstvo i kao odrasla žena i s kojom se nije dobro slagala, bila je iz nekad imućne bečke porodice. Kao dijete, Elfriede je patila od, što je ona smatrala, previše konzervativnog odgoja u tradicionalnoj rimsko-katoličkoj školi. Uporedo, njezina majka je za nju planirala i muzičku karijeru, budući je zarana pokazivala veliku nadarenost. Već u dobi od sedam godina Elfried pohađa sate glasovira, orgulja, gitare, violine i pjevanja. Kasnije, studira i stječe diplomu Bečkog konzervatorija, odsjek orgulja. Također studira i povijest umjetnosti i teatrologiju na Bečkom univerzitetu, međutim studij je primorana prekinuti zbog zdravlja.
[uredi] Nobelova nagrada
Komentirajući Nobelovu nagradu rekla je da se osjeća sretnom i očajnom u isto vrijeme: "očajnom zbog činjenice da postajem poznatom, javnom osobom." Tipično za njenu skromnost i profinjenu samoironiju upitala se – feministička spisateljica s reputacijom - da li je dobila nagradu najviše zbog činjenice što je žena i rekla da bi među njemačkim autorima Peter Handke, kojeg ona drži za "živućeg klasika," bio mnogo prikladniji odabir.
Način na koji joj je uručena Nobelova nagrada (video ceremonija) bila je predmet kritike za neke. Drugi su je cijenili zbog iskrene obznane da pati od agorafobije i socijalne fobije. Jelinek je rekla kako je njena bolest sprječava čak i u odlasku u kino ili letenje avionom (u jednom intervjuu je izjavila kako bi željela da jednog dana bude u mogućnosti da odleti u New York i vidi nebodere prije no što umre), te nije u mogućnosti da prisustvuje ceremoniji. Tako je, opet potpuno u njezinom stilu, rekla, što je i snimljeno: "Jako bih voljela bih biti i u Stockholmu, ali ja se ne mogu kretati brzo ni daleko kao moja prtljaga."
[uredi] Važnija djela
- "Pijanistica"
- "Naslada"
- "Ljubavnice"
1901. Sully Prudhomme | 1902. Theodor Mommsen | 1903. Bjørnstjerne Bjørnson | 1904. Frédéric Mistral & José Echegaray y Eizaguirre | 1905. Henryk Sienkiewicz | 1906. Giosuè Carducci | 1907. Rudyard Kipling | 1908. Rudolf Eucken | 1909. Selma Lagerlöf
1910. Paul von Heyse | 1911. Maurice Maeterlinck | 1912. Gerhart Hauptmann | 1913. Rabindranath Tagore | 1915. Romain Rolland | 1916. Verner von Heidenstam | 1917. Karl Adolph Gjellerup & Henrik Pontoppidan | 1919. Carl Spitteler
1920. Knut Hamsun | 1921. Anatole France | 1922. Jacinto Benavente | 1923. William Butler Yeats | 1924. Władysław Reymont | 1925. George Bernard Shaw | 1926. Grazia Deledda | 1927. Henri Bergson | 1928. Sigrid Undset | 1929. Thomas Mann
1930. Sinclair Lewis | 1931. Erik Axel Karlfeldt | 1932. John Galsworthy | 1933. Ivan Aleksejevič Bunjin | 1934. Luigi Pirandello | 1936. Eugene O'Neill | 1937. Roger Martin du Gard | 1938. Pearl S. Buck | 1939. Frans Eemil Sillanpää
1944. Johannes Vilhelm Jensen | 1945. Gabriela Mistral | 1946. Hermann Hesse | 1947. André Gide | 1948. Thomas Stearns Eliot | 1949. William Faulkner
1950. Bertrand Russell | 1951. Pär Lagerkvist | 1952. François Mauriac | 1953. Winston Churchill | 1954. Ernest Hemingway | 1955. Halldór Laxness | 1956. Juan Ramón Jiménez | 1957. Albert Camus | 1958. Boris Pasternak | 1959. Salvatore Quasimodo
1960. Saint-John Perse | 1961. Ivo Andrić | 1962. John Steinbeck | 1963. Giorgos Seferis | 1964. Jean-Paul Sartre | 1965. Mihail Aleksandrovič Šolohov | 1966. Shmuel Yosef Agnon, Nelly Sachs | 1967. Miguel Ángel Asturias | 1968. Yasunari Kawabata | 1969. Samuel Beckett
1970. Aleksandar Isajevič Solženjicin | 1971. Pablo Neruda | 1972. Heinrich Böll | 1973. Patrick White | 1974. Eyvind Johnson & Harry Martinson | 1975. Eugenio Montale | 1976. Saul Bellow | 1977. Vicente Aleixandre | 1978. Isaac Bashevis Singer | 1979. Odisejas Elitis
1980. Czesław Miłosz | 1981. Elias Canetti | 1982. Gabriel García Márquez | 1983. William Golding | 1984. Jaroslav Seifert | 1985. Claude Simon | 1986. Wole Soyinka | 1987. Joseph Brodsky | 1988. Naguib Mahfouz | 1989. Camilo José Cela
1990. Octavio Paz | 1991. Nadine Gordimer | 1992. Derek Walcott | 1993. Toni Morrison | 1994. Kenzaburo Oe | 1995. Seamus Heaney | 1996. Wisława Szymborska | 1997. Dario Fo | 1998. José Saramago | 1999. Günter Grass
2000. Gao Xingjian | 2001. Vidiadhar Surajprasad Naipaul | 2002. Imre Kertész | 2003. J. M. Coetzee | 2004. Elfriede Jelinek | 2005. Harold Pinter| 2006. Orhan Pamuk