Ignjat Martinović
Izvor: Wikipedija
Ignjat Martinović (Pešta, 20. srpnja 1755. - Pešta, 20. svibnja 1795.), hrvatski znanstvenik, filozof, revolucionar.
Bio je profesor filozofije i matematike u franjevačkom samostanu u Pešti te profesor fizike na Akademiji odnosno Sveučilištu u Lavovu i prvi dekan tamošnjeg Filozofskog fakluteta. Bio je pripadnik franjevačkog reda i svjetovni svećenik. Od 1791. pod utjecajm ideja Francuske revolucije, počinje se baviti politikom i javno deklarira kao ateist. U spisu "Status Regni Hungariae" razradio je plan o reformi ustava, zalažući se za dovdomni sustav, uklanjanje klera iz svih svjetovnih službi, sekularizaciju crkvenih imanja i izjednačavanje prava svih ljudi bez razliku u vjeri i narodnosti. Njegovo političko djelovanje popraćeno je brojim kontroverzama i nejasnoćama, posebno veze s biskupom Vrhovcem. Nakon što je u Beču 1794. organizirao dva tajna politička društva, uhićen je kao jakobinac i osuđen na smrt. U znanosti je bio pod utjecajem Newtonove i Boškovićeve teorije. Bavio je problemima mikrometra, visinom atmosfere, dugom, frakcijskom destilacijom nafte, zračnom sisaljkom za kemijske pokuse. Autor je i mnogih izuma (stroj za rezanje duhana).
