Franjevci
Izvor: Wikipedija
|
|||
| Kratica naziva: | OFM | ||
| Godina osnivanja: | 1209. | ||
| Godina reorganiziranja: | - | ||
| Reorganizator: | - | ||
| Mjesto osnivanja: | Asiz | ||
| Franjo Asiški.png | |||
| Utemeljitelj: | Franjo Asiški | ||
| Krilatica: Mir i dobro | |||
| Službeni jezik: | {{{službeni_jezik}}} | ||
| Sjedište: | Rim | ||
| franjevački general: | ... | ||
| franjevački čelni čovjek: | general | ||
| Roditeljski red: | Manja braća | ||
| Redovi nastali iz ovog reda: | Red Manje Braće, Konventualci, Kapucini
podredovi = Mala Braća, Klarise, Franjevački Svjetovni red broj pripadnika = oko 2.000.000 |
||
| Podredovi: | {{{podredovi}}} | ||
| Broj pripadnika: | {{{broj pripadnika}}} | ||
| Poznati pripadnici: | ... | ||
| Odijelo: | Smeđi habit s kapucom koji se oko struka opaše kordom, bijelim konopcem na kojem su svezana tri čvora | ||
| ... | |||
Franjevci ili Red Manje braće crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv. Franje Asiškog (1182-1226).
Latinski naziv za Franjevce je Ordo fratrum minorum (krat. OFM). Red Manje braće osnovao je Franjo Asiški 1209. godine.
Sv. Franjo je po svom obraćenju ustanovio bratstvo "Pokornička braća i sestre", iz kojeg se razvijaju tri franjevačka reda:
- Manja Braća - muški red
- Klarise - ženski red
- Franjevački Svjetovni Red - i muški i ženski
- Franjevci trećoreci glagoljaši - muški samostanski red
Kako bi ostali vjerni utemeljiteljevu idealu, franjevci su pokretali brojne "obnove", kroz koje su se uobličile tri razne redovničke obitelji. Svaka od tih triju obitelji ima svoje vlastite poglavare i vlastite strukture:
- Red Manje Braće (OFM)
- Red Manje Braće Konventualaca (OFMConv)
- Red Manje Braće Kapucina (OFMCap)
Franjevački red slijedi pravilo reda, a povijest pravila je sljedeća:
- prvo pravilo reda je ustanovljeno 1221. godine, a preradio ga je papa Grgur IX. 1228. godine
- drugo pravilo je izradio 1289. godine papa Nikola IV. i ostalo je na snazi do 1883. godine
- treće pravilo je napisao papa Lav XIII., 1883.
- četvrto i trenutno važeće pravilo je izradio 1978. godine papa Pavao VI.
Franjevački red danas ima oko 2,000.000 pripadnika, i ima svoje sjedište u Rimu.
[uredi] Uloga u franjevaca u Hrvata
Franjevci su igrali istaknutu ulogu u povijesnom i kulturnom životu Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Hrvatski sveci franjevci su sv.Nikola Tavelić i sv.Leopold Mandić.
U Bosnu dolaze kao misionari koji rade na iskorjenjivanju učenja bosanskih krstjana, već 1291. godine i tu trajno ostaju, a franjevačka provincija Bosna Srebrena je jedina ustanova koja neprekidno djeluje od srednjeg vijeka pa do danas.
1339. godine se ustanovljava Bosanska vikarija, na čelu s fra Peregrinom Saksoncem, koji je imao značajnu ulogu i na dvoru bana Stjepana II. Kotromanića, a naimenovan je i bosanskim biskupom.
Prvi franjevački samostan u Bosni je podignut u Milama kod Visokog oko 1340. godine, a kasnije su izgrađeni i samostani u Sutjesci,Olovu, Srebrenici, Fojnici, Kreševu...
Ovakav razvoj bosanske vikarije ju je doveo u vodeći položaj na čitavom Balkanu, a njeno područje se proteže od Apulije na sjeveru Italije pa do Crnog mora. U prvoj polovini 15. stoljeća se neke manje oblasti osamostaljuju i odvajaju, a nakon Turskog osvajanja Bosne dolazi do podjele vikarije 1514. na Bosnu Srebrenu (na prostoru pod Turskom okupacijom) i Bosnu-Hrvatsku (na preostalom području) i obje ove vikarije su 1517. godine izdignute u rang provincija. Sultan Mehmed El-Fatih je 1463. godine izdao dokument na osnovu kojeg se franjevcima dozvoljava dalje djelovanje u Bosni.
U 16. stoljeću se područje provincije Bosne Srebrene širi s Turskim osvajanjima, pa obuhvaća i Slavoniju, Srijem, Banat i južnu Ugarsku (do Budima). U 18. stoljeću, dolazi do osamostaljivanja dalmatinskih samostana, a potom se 1757. izdvajaju i prekosavski samostani, te se 1758. godine ustanovljava područje Bosne Srebrene koje odgovara granicama Bosne i Hercegovine, a 1847 se ustanovljava i zasebna hercegovačka provincija.
Brojni franjevci Bosne Srebrene su imali neprocjenjiv doprinos kulturnom i znanstvenom životu Bosne i Hercegovine, a najistaknutiji među njima bili su: Matija Divković, Nikola Lašvanin, Filip Lastrić, Ivan Franjo Jukić,Grga Martić kao i mnogi drugi.
Krajem 19. stoljeća franjevački red se reorganizira te nastaju nove provincije čije su granice određene po nacionalnom ključu. Tako nastaje 1900. i Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu na Kaptolu. Osnivač provincije je o.Vendelin Vošnjak za kojeg se u Rimu vodi proces za proglašenje blaženim.
