Logistika proizvodnje
Izvor: Wikipedija
| Logistika | |
 |
|
|
Podjela |
|
|
Logistički sustavi |
|
|
Poslovna logistika |
|
|
Logističke aktivnosti |
|
Logistika proizvodnje je dio mikrologistike koji se bavi koordinacijom unutarnjih tokova materijala, do i unutar proizvodnih mjesta.
Sadržaj |
[uredi] Ciljevi
Cilj logistike proizvodnje je opskrba proizvodnih mjesta :
- s pravim materijalima
- u potrebnoj količini
- u pravo vrijeme
- uz što niže troškove
[uredi] Zadaci
- odlučiti "proizvesti ili nabaviti"
- strukturiranje proizvodnje prema logističkim aspektima
- planiranje i upravljanje proizvodnjom
- uobličavanje fizičkog i informacijskog toka kroz proizvodnju
[uredi] Planiranje proizvodnje
Uz planiranje proizvodnje vežemo dvije stvari : utvrđivanje potrebne količine materijala i opisivanje kvalitete materijala.
[uredi] Metode utvrđivanja potrebne količine materijala
- Deterministički :
- prema planu proizvodnje
- prema normativima utroška materijala
- prema narudžbama
- prema planu investicija i investicijskog održavanja
- Stohastički :
- na temelju prošle proizvodnje
- Subjektivno :
- na temelju iskustva
[uredi] Metode opisivanja kvalitete materijala
- navođenjem zaštitnog znaka odnosno robnog žiga
- na temelju uzorka
- navođenjem tržišne kvalitete → određena je trgovinskom praksom
- pozivanjem na standarde
- specifikacijom
[uredi] Organizacijski tipovi proizvodnje
[uredi] Tipovi prema mjestu rada
- radionička proizvodnja
- → diskuntinuirani transport sirovina, pomoćnih materijala i poluproizvoda do sljedećih mjesta obrade → potreba za međuskladištenjem.
- lančana proizvodnja
- → pojedinačna proizvodna mjesta se ulančavaju pa je potrebno osigurati stalnu raspoloživost dobara koja se ulažu.
[uredi] Tipovi prema količini proizvoda i učestalosti ponavljanja
- masovna proizvodnja
- → zadatak je opskrbiti proizvodna mjesta ulaznim materijalima u dugim vremenskim rasponima.
- serijska proizvodnja
- → zadatak je opskrbiti proizvodna mjesta serijama pojedinih vrsta materijala i poluproizvoda.
- pojedinačna proizvodnja
- → zahtijeva se fleksibilnost, tj. opskrbljivanje uvijek drugim materijalima.
[uredi] Proizvesti ili nabaviti
Najvažnije pitanje kod logistike proizvodnje je da li neki proizvod proizvoditi u vlastitoj režiji ili ga jednostavno nabaviti od nekog dobavljača. Ovo pitanje je zapravo pitanje ekonomičnosti. Da bi se mogla donijeti ispravna odluka o tome da li proizvesti ili nabaviti potrebno je razmotriti nabavnu cijenu i cijenu koštanja vlastite proizvodnje. Ukoliko su potrebe manje tada se u većini slučajeva odluka donosi u korist nabave.
[uredi] Nabavna cijena
| Fakturna cijena dobavljača - rabat, bonifikacija, skonto i drugi popusti + PDV ± kamate |
| = Neto nabavna cijena |
| + ovisni troškovi (troškovi naručivanja, pakiranja, osiguranja, transporta, skladištenja i zaliha) |
| = Bruto nabavna cijena |
[uredi] Prednost nabave
- standardizirani i tipizirani dijelovi za čiju proizvodnju dobavljač ima više iskustva i bolje uvjete i načine proizvodnje
- tehnički zahtjevi predstavljaju velike investicije ili su teško izvedivi za vlastitu proizvodnju
- veća elastičnost proizvodnog programa
- ne dovodi se u opasnost likvidnost poduzeća
[uredi] Cijena koštanja vlastite proizvodnje
| Materijal izrade + ovisni troškovi materijala |
| = Troškovi materijala |
| + osobni dohotci izrade + amortizacija + opći troškovi proizvodnje |
| = Troškovi proizvodnje + škart ili naknadna obrada zbog grešaka |
| = Cijena koštanja vlastite proizvodnje |
[uredi] Prednosti vlastite proizvodnje
- kontrola proizvodnje s jednog mjesta
- zbog tajnosti načina izrade (zbog konkurencije)
- renomirano poduzeće sa visoko cijenjenim proizvodima na tržištu i očekuje se vlastita proizvodnja
- intenzivna suradnja na raznim stupnjevima procesa proizvodnje
- povjerenje u rad osoblja i sigurnost održavanja rokova
[uredi] Mentalna mapa
