Masa

Izvor: Wikipedija

Masa je jedno od osnovnih svojstava materije i jedan od glavnih pojmova u klasičnoj fizici i mehanici.

Masa je mjera tromosti tijela. Tromost (Inercija) je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja.

Masa i tromost dvije su međusobno ovisne i proporcionalne veličine - tijelo veće mase ima veću tromost, a tijelo manje mase ima manju tromost.

Osnovna mjerna jedinica za mjerenje mase je 1 kilogram [kg]. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase etalona koji se čuva u muzeju utega i mjera u Sevresu pokraj Pariza.

Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega-tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega.

U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima [kg], a težina u njutnima [N]).

Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu sa Newtonovom zakonom gravitacije. Stoga postoje dvije vrste mase:

(Troma, teška, inercijalna) masa - kao gore navedena mjera tromosti tijela.

Gravitaciona masa - masa koja je definirana kao izvor gravitacijske sile u Newtonovom zakonom gravitacije.

Ovo su dvije različite fizikalne pojave (tromost i gravitacija), te iz samih definicija ovih veličina nikako ne slijedi da su ove mase nužno jednake. Do danas je načinjen veliki broj eksperimenata koji uspoređuju tromu i gravitacionu masu i nikad nije pronađena razlika između te dvije mase. Stoga se smatra da su ove dvije mase jednake, što se naziva Galilejev princip ekvivalencije ili princip slabe ekvivalencije. U razvoju univerzalne teorije relativnosti, Albert Einstein je iskoristio ovaj princip ekvivalencije kao jednu od ključnih postavki.

Osobito su poznata mjerenja uspoređivanja trome i gravitacione mase koje je izvodio Mađarski fizičar Loránd Eötvös krajem 19 stoljeća. Do danas je ekvivalentnost teške i trome mase određena do 10 ^{− 12}.