Matica hrvatska
Izvor: Wikipedija
 |
Ovo je osnova ili početak budućeg članka. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
Matica Hrvatska je jedna od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova. U svojim pravilima glasi da je "neovisna, neprofitna i nevladina udruga utemeljena za promicanje hrvatske kulture, a tijekom vremena je zbog svog rada i neprekidnosti, postala nacionalnom ustanovom".
Latinski naziv za ovu ustanovu je Matrix Croatica.
Osnovana je 1842. godine.
[uredi] Predsjednici Matice hrvatske
- Janko Drašković (1842.-1850.)
- Ambroz Vranyczany (1851.-1857.)
- Ivan Mažuranić (1858.-1872.)
- Matija Mesić (1872.-1874.)
- Ivan Kukuljević Sakcinski (1874.-1889.)
- Tadija Smičiklas (1889.-1901.)
- Ivan Trnski (1901.-1902.)
- Đuro Arnold (1902.-1909.)
- Oton Kučera (1909.-1917.)
- Krsto Pavletić (1917.-199 .)
- Fran Tucan (1919.-1920.)
- Dragutin Domjanić (1920.-1927.)
- Albert Bazala (1927.-1928.)
- Filip Lukas (1928.-1945.)
- Mihovil Nikolić (1945.-1950.)
- Gustav Krklec (1950.-1954.)
- Jakša Ravlić (1954.-1968.)
- Hrvoje Iveković (1968.-1970.)
- Ljudevit Jonke (1970.-1971.)
1972. je uslijed progona „proljećara” i gušenja „hrvatskog proljeća” Matica hrvatska je raspuštena, a djelatnost joj je zabranjena. Brojni njeni poznatiji djelatnici i suradnici su zatvoreni, proganjani ili izgnani: Šime Đodan, Miljenko Foretić, Vlado Gotovac, Jozo Ivičević, Zvonimir Komarica, Vlatko Pavletić, Hrvoje Šošić, Franjo Tuđman, Marko Veselica i ini.
1989., nakon demokratskih promjena, obnovljen je rad Matici.
- Vlado Gotovac (1990.)
- Josip Bratulić (1990.-2002.)
- Igor Zidić (2002.-)
