Međugorje
Izvor: Wikipedija
Međugorje je jedno od najpoznatijih katoličkih svetišta na svijetu, smješteno u blizini grada Čitluka, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Broji oko 4300 stanovnika, a postalo je poznato kroz ukazanja Djevice Marije, koja se kao fenomen počela javljati 1981. godine. Od tada je ovo hercegovačko mjesto, uz Sarajevo, jedno od najposjećenijih turističkih centara BiH, koje godišnje obiđe oko milijun katolika iz cijelog svijeta. Za razliku od marijanskog svetišta u francuskom Lourdesu, koji je sa svojih šest milijuna turista-vjernika godišnje postao pravi komercijalni raj za domaće ugostitelje, međugorsko svetište je još uvijek zadržalo svoj prvotni šarm, u kojem hodočasnici nalaze mir u vjeri. Centar okupljanja u Svetištu kraljice mira, kako se međugorsko svetište službeno zove, je crkva sv. Jakova u centru mjesta.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopisni položaj
Župa Međugorje smještena je u južnom dijelu općine Čitluk (Hercegovina), u sadašnjoj državi Bosni i Hercegovini. Da bi čitatelj imao cjelovitu sliku o položaju, klimi, vodama i vegetaciji Međugorja potrebno je sagledati ga u okviru regije u kojoj se nalazi.
Hercegovina se nalazi između dva područja: na sjeveru planinskog, a na jugu primorskog. Planinski bedem od 2000 m nadmorske visine zadržava strujanje mediteranskih zračnih masa i omogućuje povoljne klimatske uvjete za razvoj biljnih kultura na području Hercegovine.
Hercegovina zauzima površinu od 9948 km². S istoka graniči s Crnom Gorom, sa sjevera i zapada s Bosnom, a s juga i jugoistoka s južnom Hrvatskom i jednim dijelom vodenom površinom Jadranskog mora. Glavno kulturno i upravno središte je grad Mostar.
[uredi] Klimatski uvjeti
Na klimu Hercegovine utječe blizina mora, reljef i nadmorska visina.
Međugorje se nalazi u dijelu Hercegovine gdje prevladava mediteranska klima s blagim zimama i toplim ljetima, izrazitim kišnim oborinama u hladnija godišnja doba.
Jadransko more tijekom zime zrači toplinu nagomilanu u ljetnom razdoblju, te zimi ublažuje temperaturu zraka.
Visoke temperature dostižu maksimum u srpnju i kolovozu.
Maksimum oborina u Hercegovini izlučuje se u jesen, ali se osjeća i u proljeće. Najveća količina oborina padne u studenom i prosincu.
Što se tiče vjetrova, u Hercegovini su najizraženiji sjeverni i sjeveroistočni vjetrovi. Narod ih zove sjever ili bura. Tog, inače suhog vjetra, najviše je zimi kada je prosječno svaki drugi dan s burom.
Hercegovina ima i drugi vjetar, jako izražen na njenom području, a to je jugo. On puše od pravca Jadranskog mora, te je izrazit u jesen i proljeće. Zasićen je vlagom i u jesen donosi kišne oborine u velikim količinama. Znatne je jačine, puše po nekoliko dana i tek poslije pljuskova prestaje.
Na temelju klimatskih elemenata, obrađenih u meteorološkim godišnjacima, može se zaključiti da na području Hercegovine vlada mediteranska, kontinentalna i planinska klima. Područje južne Hercegovine, u kojem se nalazi Međugorje, ima mediteransku klimu.
[uredi] Hidrografski uvjeti
Hercegovina je krševita zemlja u kojoj se krečnjački slojevi pružaju na desetine metara, mjestimično ispucali, zdrobljeni ili u obliku gromada, nastali u trijasu, juri i kredi. Voda se, uslijed pukotina, izgubi za trenutak s površine i stvara spremnike u unutrašnjosti zemlje ili teče podzemno i izbija na površinu kao cijela rijeka. Iz njih izviru vrela hercegovačkih rijeka: Bune, Tihaljine, Radobolje, Trebišnice, Vrioštice, Bregave, Rame, Buka, Krupića, itd. Neke se od ovih rijeka, poslije kratkog toka po površini, ponovno gube pod zemljom tekući nekoliko kilometara i izbijajući na površinu gdje dobivaju druga imena.
Od velikih jesenskih kiša koje padnu na području Hercegovine stvaraju se potoci, nabujaju rijeke i stvaraju poplave, a kraška polja se pretvaraju u jezera. Područje južne Hercegovine siromašnije je izvorima od planina, ali oni izvori koje posjeduje predstavljaju atrakciju, budući da su bogatiji vodom nego planinski.
Vode Hercegovine vrlo su atraktivne. Neke privlače ljubitelje prirode, neke kajakaše, neke ribolovce, a neke kupače kojima je potreban odmor i osvježenje.
[uredi] Vegetacijski dekor
Budući da se područje Hercegovine prostire od mora do visokih planina, shodno promjeni nadmorske visine smjenjuju se različiti pojasevi šume. Neki hercegovački pejzaži izgledaju kao pustinja krša tijekom zime ili ljetne suše kad se prirodna vegetacija potpuno umiri.
Od ukupne površine Hercegovine na poljoprivredne površine (pašnjake i obradivo zemljište) otpada 56,8%, dok šume zauzimaju 42,4%. Ostalo zemljište zauzima 0,8% površine.
U južnoj Hercegovini pretežito je zimzelena vegetacija, te se živopisnost pejzaža održava tijekom cijele godine. Njezino zeleno lišće pravi je ukras krečnjačkih brda i obale mora. U neposrednoj blizini Međugorja nalaze se prostrane i bujne hrastove šume, a mjestimično ukrašavaju pejzaže i ostalog dijela Hercegovine.
Hercegovina ima i neke endemične biljne vrste. Od značajnih sredozemnih vrsta izdvajamo šipak. Njegovi crveni cvjetovi i plodovi prava su atrakcija. Srednjoeuropskom flornom elementu pripada tilovina, bukva, hrast i bršljan. Euroazijski florni element je obični bor. Atraktivni cvjetovi kadulje, zanovijeti, vriska i drače predstavljaju pravu atrakciju sa svojim cvijetom karakterističnim za hercegovačka brda. Kad procvjetaju ove biljke, siva krečnjačka brda mijenjaju svoju boju. U proljeće se vide žuti pejzaži zanovijeta, kasnije postanu plavi od kadulje, bijeli od vriska i žutosmeđi od cvjetova drače. Kad bi čovjek gledao s visine, vidio bi šareni tepih pejzaža. To predstavlja romantiku hercegovačkog pejzaža. Miris cvijeća i svježina zraka djeluju povoljno na ljudski organizam. Pčele lete iznad svakog cvjeta od koga se dobiva čuveni hercegovački ljekoviti med.
Osim autohtone prirode i vegetacije, postoje i biljne kulture koje je čovjek donio svojom rukom i uz pomoć plodne podloge i podneblja stvorio je od njih pravu rijetkost. Poznati hercegovački duhan (Nacotinum tabacum) po svojoj kvaliteti spada među najbolje duhane u svijetu. Danas je, ipak, njegova proizvodnja gotovo prestala.
Hercegovina ima i drugih vrijednosti i rijetkosti kojima se ponose njeni proizvođači. Među njih spadaju svakako i čuvena hercegovačka vina Žilavka i Blatina. Ove loze uspijevaju samo u Hercegovini na njenoj podlozi i ugodnoj mediteranskoj klimi. Zahvaljujući klimatskim uvjetima i svom položaju, Hercegovina je poznata po prvim trešnjama koje sazrijevaju mnogo ranije od ostalih krajeva. Osim toga, hercegovačka polja su pretvorena u plantaže voća na kojima rastu tisuće stabala trešanja, višanja, šljiva, krušaka, kajsija, bresaka, jabuka, itd. Uz to Hercegovina je postala jedna od najvećih baza povrća u Bosni i Hercegovini. To su nepregledne plantaže koje zalijevaju oblaci umjetnih kiša.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, naseljeno mjesto Međugorje imalo je 1.367 stanovnika, 1.356 Hrvata (99,19), 1 Srbin i 10 ostalih. Župa Međugorje trenutno broji oko 4300 žitelja. Svi stanovnici Međugorja su hrvatske nacionalnosti, govore hrvatskim jezikom, pismo kojim pišu je latinica i katolici su. Politički sustav nove države u kojoj se Međugorje nalazi je parlamentarna demokracija.
Ovaj je kraj tijekom povijesti bio obilježen stalnim migracijama pučanstva. Prije Prvoga svjetskoga rata pojedinci su otišli u svijet zbog velikog siromaštva, dok između dva svjetska rata zbog srpske hegemonije i progona u novostvorenoj višenacionalnoj državi Jugoslaviji masovnije napuštaju svoja ognjišta odlazeći u Južnu i Sjevernu Ameriku. Prava masovna emigracija započinje nakon Drugoga svjetskoga rata kada je komunistička diktatura prisilila mnoge na bijeg preko granica svoje domovine Hrvatske, ugušene u umjetnoj komunističkoj tvorevini Jugoslaviji. Početkom šezdesetih godina prava rijeka Hrvata kreće na tzv. "privremeni rad" u Njemačku, Švedsku, Švicarsku, SAD, Kanadu, Australiju, pa sve do Južne Afrike i Novog Zelanda. Komunisti su govorili da su oni otišli samo privremeno, ustvari su ih prodavali diljem svijeta kao robove. Koristili su ih kao jeftin izvor deviza. Ironija komunističkog političkog sustava mnoge od njih, koji su bili prisiljeni zaraditi za goli život, proglasila je "državnim neprijateljima", a samim time i njihovu rodbinu u domovini. Time im je povratak bio potpuno onemogućen.
Pučanstvo župe Međugorja ohrabreno nadnaravnim događanjima, odnosno Gospinim ukazanjima koja su započela 1981., počinje se polako vraćati u domovinu.
