Mika Špiljak
Izvor: Wikipedija
Mika Špiljak (Odra kod Siska 1916-) bio je hrvatski partizan, komunist i političar, a od 15. svibnja 1983. do 15. svibnja 1984. predsjednik Predsjedništva SFRJ.
Sadržaj |
[uredi] Životopis
Rodio se Odri, prvom selu do Siska na cesti prema Zagrebu. Po školovanju je bio postolar.
[uredi] Antifašistička borba
Kad je 22. lipnja 1941. nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez i time raskinula Pakt Ribbentrop-Molotov, Mika Špiljak bio je u skupini onih komunista koji su izašli iz grada, prvo u Žabno, susjedno selo Odri, a potom i u šumu Brezovicu, gdje su osnovali Prvi sisački partizanski odred (vidi: Dan antifašističke borbe).
[uredi] Uspon u politici poslijeratne Hrvatske
Nakon Drugog svjetskog rata bio je tajnik Narodne fronte za grad Zagreb, a od 1949. do 1950. bio je i gradonačelnik Zagreba. Veliki utjecaj na život glavnog grada Hrvatske omogućio mu je i uspon u političkoj hijerarhiji u tadašnjoj Hrvatskoj, tako da je od 1963. do 1967. bio predsjednik Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske, to jest tadašnje hrvatske vlade. U tom je svojstvu sudjelovao i na pripremama za Brionski plenum SKJ (održan 1. srpnja 1966.), na kojem je politički likvidiran Aleksandar Ranković.
[uredi] Na saveznim dužnostima u Beogradu
Nakon toga odlazi u Beograd gdje će obavljati niz saveznih dužnosti. Mika Špiljak za taj će svoj odlazak iz Hrvatske optuživati Vladimira Bakarića, vjerujući da ga je ovaj htio odstraniti i smanjiti mu utjecaj. U Beogradu najprije obavlja dužnost predsjednika Saveznog izvršnog vijeća, to jest savezne vlade. Tu dužnost preuzima 16. svibnja 1967. i na njoj ostaje do 18. svibnja 1969. 1968. odlazi u posjet u Vatikan gdje priprama teren za Titov posjet Vatikanu 1971., gdje ga je primio papa Pavao VI. Kao predsjednik Vijeća naroda Skupštine SFRJ svečano je proglasio i potpisao Ustav SFRJ iz 1974. (21. veljače). Krajem 1970-ih preuzima utjecajnu dužnost predsjednika Vijeća Saveza sindikata Jugoslavije.
[uredi] Jačanje utjecaja u Hrvatskoj
U vrijeme ekonomske krize u SFRJ, 1982. ulazi u Presjedništvo Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, a ubrzo, nakon smrti Vladimira Bakarića (1983.), ulazi i u Predsjedništvo SFRJ. U to je vrijeme i član Savjeta za zaštitu ustavnog poretka. Kao predsjednik Predsjedništva SFRJ, 1984. u Sarajevu izgovorio je i rečenicu: „Proglašavam da su 14. zimske olimpijske igre u Sarajevu otvorene!“
Među hrvatskim komunistima bio je jedan od predstavnika tvrđe struje, zajedno sa Stankom Stojčevićem. Do 1986. bio je predsjednik Predsjedništva CK SKH, kad ga na tom mjestu zamjenjuje upravo Stanko Stojčević. Premda je Bakarić već bio mrtav, sukobi među Hrvatskim komunistima nastavili su se između Špiljaka i Stojčevića s jedne strane, te Stipe Šuvara i starijih komunista, Bakarićeve struje, koji su ga javno ili potajno podržavali.
[uredi] Odlikovanja
Mika Špiljak odlikovan je ordenom Narodnog heroja Jugoslavije.
Ivan Ribar | Josip Broz Tito | Lazar Koliševski | Cvijetin Mijatović | Sergej Kraigher | Petar Stambolić | Mika Špiljak | Veselin Đuranović | Radovan Vlajković | Sinan Hasani | Lazar Mojsov | Raif Dizdarević | Janez Drnovšek | Borisav Jović | Stjepan Mesić
