Mursko Središće

Izvor: Wikipedija

Mursko Središće
Županija	Međimurska
Broj stanovnika (2001.)	6.548
Poštanski broj	40315
Gradonačelnik/ca	Klennert Rudolf (SDP)
Mursko Središće Mursko Središće na karti Hrvatske

Mursko Središće je grad u Hrvatskoj. Mursko Središće je povezano prometnicama prema Čakovcu, Podturnu i prema Sv. Martinu na Muri te graničnom prijelazu prema Sloveniji.

[uredi] Zemljopis

Mursko Središće je najsjeverniji grad u Hrvatskoj smješten na 46* 30' i 49 sjeverne zemljopisne širine i 16* 26' i 38 istočne zemljopisne dužine, na nadmorskoj visini od 160 m.

Susjedne općine su Podturen, Sveti Martin na Muri, Selnica, Vratišinec i grad Čakovec.

[uredi] Stanovništvo

Grad Mursko Središće zauzima površinu od 34 kvadratnih kilometara. Na njegovom području su još mjesta Štrukovec, Hlapičina, Peklenica i Križovec (također pripadaju Upravi Murskog Središća). Na tom području živi više od 7200 stanovnika. Gustoća stanovnika je 214 stanovnika na kilometar kvadratni.

[uredi] Uprava

Mursko Središće postalo je grad 22. ožujka 1997. godine.

[uredi] Povijest

Mursko Središće spada među najstarija naselja u Međimurju jer se crkva sv. Martina spominje već 1334. godine (Sancti Martini in Zredysche). Povjesničari (Kukuljević) drže da je tu već u rimsko doba postojalo naselje zvano Halicanum kao važna postaja na rimskoj cesti Poetovio (Ptuj) - Carnuntum (Petronell između Beča i Bratislave).

Kao važno trgovište spominje se 1477. godine. Nezna se kakvo je zlo zadesilo mjesto 1501. godine, jer se do tada još mjesto spominje kao župa, a kasnije se pripojava župi Selnica. Godine 1650. mjesto ima naziv Mura Zerdahel. U kanonskim vizitacijama 1660. godine spominje se da je u mjestu kapela svetog Martina, da bi se 1716. g. prvi put spominjala kapela sv. Ladislava. Veću obnovu ta je kapela doživjela 1820. godine, kao župna crkva Marije Kraljice i Svetog Ladislava. Isprva je to bila građevina u gotskom stilu, uz Muru, no stradala je u poplavi 1690., pa je izgrađena nova, na uzvisini (uz cestu prema Sv. Martinu).

Početkom prošlog stoljeća Mursko Središće se naglo razvija zahvaljujući cesti i željezničkoj pruzi Čakovec - Lendava, izgrađenoj 1889. godine, ali i eksploataciji nafte: već 1850. počinje eksploatacija u obližnjoj Selnici i Peklenici. To je pospješilo i izgradnju naftovoda Selnica - Mursko Središće 1901. godine, prvog u ovom dijelu Europe.

Nakon 1. svjetskog rata počinje eksploatacija ugljena. Isprva je to bilo u Peklenici, a onda i na području Murskog Središća. 1925. započeli su radovi na otvaranju prve jame u Međimurju - Hrastinka 1. Rudari su bili dovedeni iz Slovenije. Iskorištavanjem ugljena bavilo se poduzeće "Kraljić i Majhen" koje je 1946. godine prešlo pod državnu upravu kada su osnovani "Međimurski ugljenokopi". Od osnivanja do zatvaranja 1972. godine iskopano je 4.593.961 tona ugljena ili prosječno 157.626 tona godišnje. Tijekom svoga postojanja rudnici su bili nositelji gospodarskog razvitka ne samo Murskog Središća, nego i ovog dijela Međimurja. Danas su od rudnika ostali navozi jalovine - "halde", spomenik rudaru u centru mjesta, te ime nogometnom klubu - "RUDAR", dok se jedan noćni klub naziva upravo Jama.

[uredi] Gospodarstvo

Od gospodarskih djelatnosti najznačajnija je industrija. Dominantne industrijske grane ovog područja su: tekstilna industrija, graditeljstvo i ugostiteljstvo. Najveći broj radno sposobnog stanovništva odlazi u Čakovec, koji je središte razvoja industrije i gospodarstva.

Prometni sustav našeg područja spada u dio glavne cestovne mreže Međimurja, a okosnica mu je državna cesta 209 Varaždin-Nedelišće-Čakovec-Šenkovec-Mursko Središće.

Sljedeća po važnosti je županijska cesta ž2003 GP Bukovje-Sv. Martin na Muri-Mursko Središće-Podturen, tzv. "Murska magistrala", koja povezuje naselja Murskog područja. Spomenute ceste se u zadnjih nekoliko godina obnavljaju, proširuju i uređuju te se pokušava uspostaviti optimalni uvjeti prometa.

Plino-opskrba je na području Međimurja veoma razvijena. Zanimljiv je podatak da je prvo plinificirano naselje u Međimurju bio grad Mursko Središće koji je imao distribuciju plina za 600 domaćinstava još 1956 godine. Vodo-opskrbna i kanalizacijska mreža je razvijena u svim naseljima, s time da su u nekim naseljima mjesni vodoopskrbni sustavi. Postoji tendencija proširivanja i obnove dotrajalih vodova. Elektro-opskrba je također veoma razvijena. Opskrbna mreža je pretežno zračna a na dijelovima i podzemna. Odvoz otpada je riješen na razini lokalne samouprave, te svaka od općina ima uređenu sanitarnu deponiju na svom području, s time da je u planu zatvaranje istih te otvaranje centralne deponije za cijelu županiju.

[uredi] Slavni ljudi

[uredi] Spomenici i znamenitosti

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

[uredi] Sport

Nogomet - na području grada djeluje nekoliko nogometnih klubova, najstariji među njima je središćanski NK Rudar, osnovan prije pedesetak godina.

Košarka - košarkaški klub Modeks

Tenis

Pikado

Karate

Planinarenje - Planinarsko društvo BUNDEK organizira izlete u bliže i one udaljenije planine, bilo da se radi o hodanju, vožnji biciklom, skijanju ili nekom drugom načinu provođenja slobodnog vremena u prirodi. Društvo organizira tradicionalni Vincekov pohod, svakog siječnja, u nedjelju koja je najbliža Vincekovom (22.01).

Biciklizam - u PD Bundek djeluje biciklistička sekcija

Lov - Lovačko društvo ZEC

Ribolov - Sportsko ribolovno društvo MURA je najbrojnije Središćansko društvo sa više od 500 članova. Osim rijeke Mure, gospodari sa devet šljunčara na drugoj strani Mure (napolitanke) te sa dva ribnjaka - u Selnici i u Zalešću.

Šah

Sportska rekreacija - Udruga sportske rekreacije SPORT ZA SVE brine za rekreaciju i tjelesno vježbanje.

Motociklizam - MK MINERS