Slovenija
Izvor: Wikipedija
|
|||||
| Geslo: Stati inu obstati | |||||
| Himna: Zdravljica | |||||
 |
|||||
| Službeni jezik: | slovenski, a talijanski i mađarski priznati su manjinski jezici | ||||
| Glavni grad: | Ljubljana | ||||
| Predsjednik: | Janez Drnovšek | ||||
| Predsjednik Vlade: | Janez Janša | ||||
| Površina: - ukupno: - % vode: |
150. po veličini 20.273 km² 0,6% |
||||
| Stanovništvo: - ukupno (2006.): - Gustoća: |
142. po veličini 2.011.614 95/km² |
||||
| Neovisnost: | od SFRJ 25. lipnja 1991. |
||||
| BDP (PKM) - ukupno : - po stanovniku : |
procjena 2005. 43.690 milijardi $ (81.) 21,911 $ (31.); |
||||
| Valuta: | euro1) (100 centa) | ||||
| Vremenska zona: | UTC +1 UTC +2 ljeti |
||||
| Internetski nastavak: | .si | ||||
| Pozivni broj: | 386 | ||||
| 1) Do 2007. slovenski tolar | |||||
Republika Slovenija je primorska i podalpska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.
Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Vidi i: Povijest Slovenije
Slavenski preci današnjih Slovenaca vjerojatno su se doselili na područje Slovenije u 6. stoljeću.
U 7. stoljeću je nastala Karantanija, prva država Slovenaca i jedna od prvih slavenskih država.
745. godine Karantanija gubi neovisnost i pada pod vlast Bavarske, koja opet postaje dio franačke države. Stanovništvo se pokrštava.
Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomeniki, prvi pisani dokument na slovenskom.
U 14. stoljeću veći dio današnje Slovenije pada pod vlast Habsburgovaca, koji kasnije postaju Austro-Ugarska.
Slovenija se tada dijeli na četri pokrajine: Kranjsku, Gorišku, Štajersku i Korošku .
Godine 1848. brojne narode zahvaća narodni preporod, pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju.
Kad se 1918. godine raspala Austro-Ugarska, a Italija zauzela pokrajine Primorsku i Istru, kao i dijelove Dalmacije, osnovana je Država Slovenaca, Hrvata i Srba koja se brzo ujedinila sa Kraljevinom Srbijom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca i ta se 1929. preimenovala u Kraljevinu Jugoslaviju.
Kraljevina Jugoslavija se raspala u 2. svjetskom ratu, a Slovenija je potom postala dio socijalističke Jugoslavije, službeno proglašene 29. studenoga 1943.
Današnja Slovenija je na temelju plebiscita proglasila neovisnost od SFRJ 25. lipnja 1991.
[uredi] Politika
Glavni članak: Politika Slovenije
Slovenski šef države je predsjednik, koji se bira svakih pet godina. Izvršnu vlast ima predsjednik vlade i njegov kabinet ministara.
Parlament ima dva doma: Državni zbor i Državni svet. Državni zbor ima 90 zastupnika, koji se dijelom biraju izravno, a dijelom razmjerno. Državni svet ima 22 zastupnika, koji zastupaju važne društvene, gospodarske, strukovne i regionalne skupine. Parlamentarni izbori održavaju se svake četiri godine.
[uredi] Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2002. Slovenija je imala 1.964.036 stanovnika. Etnički sastav je bio sljedeći: Slovenci 83.1%, Srbi 2%, Hrvati 1.8%, Bošnjaci 1.1% i drugi.
Velike razlike u broju stanovnika Srpske, Hrvatske i Bošnjačke nacionalnosti između zadnja dva popisa imaju izvor u činjenici da su Slovenske vlasti izbrisale vlastite građane navedenih nacionalnosti s popisa stanovnika, oduzele im državljanstvo te ih proglasile stranim državljanima. Slučaj je dospio i do Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu. "Izbrisani" već preko desetljeće i pol ne mogu ostvariti svoja građanska i ljudska prava u ovoj državi - članici Europske unije.
[uredi] Rezultati prethodnih popisa
- 1991. ( Popis promijenjen i priklađen standardima EU-a po kojem se broje samo stanovnici sa stalnim prebivalištem u državi ) - 1.913.355 stanovnika (Slovenci 88.3%, Hrvati 2.8%, Srbi 2.5%, Muslimani 1.4%)
- 1991. - 1.965.986 stanovnika: 1.727.000 Slovenaca ili 87.8 %, 54.212 Hrvata ili 2.8 %, 47.911 Srba ili 2.4 %, 26.867 Muslimana ili 1.4 %, 8.503 Mađara, 3.064 Talijana, 2.293 Roma i drugi.
[uredi] Kultura
[uredi] Književnici
[uredi] Teritorijani ustroj
Prema Ustavu Repubike Slovenije, općina (slovenski občina) je samoupravna lokalna zajednica (tj. jedinica lokalne samouprave), koja obuhvaća područje jednog ili više naselja koja su povezana zajedničkim potrebama i interesima stanovnika. Po slovenskom Zakonu o lokalnoj samoupravi, općina mora imati najmanje 5000 stanovnika, ali ima i onih koje zbog zemljopisnih, pograničnih, nacionalnih, povijesnih ili gospodarskih razloga imaju taj status iako imaju manje od 5000 stanovnika . U djelokrug općine spadaju poslovi lokalnog značaja koje općina može obavljati samostalno i koji se tiču samo stanovnika općine. Grad može dobiti status gradske općine (slovenski mestna občina) ako ima više od 10000 stanovnika te predstavlja zemljopisno, gospodarsko i kulturno središte područja koje mu grvitira. Međutim taj status može dobiti i općina zbog povijesnih razloga. Na gradsku općinu država može prenijeti poslove iz svoje nadležnosti, a koji utječu na razvoj grada.
Slovenija je od sredine 2006. godine podijeljena na 210 općina, među kojima njih 11 ima status gradske općine (označene s *).
|
|
|
Osim na općine, kao jedinice lokalne samouprave, Slovenija je podjeljena i na 58 upravnih jedinica (koje se mogu usporediti s uredima državne uprave u županijama u Hrvatskoj) koje obavljaju poslove državne uprave i ne zadiru u samoupravne poslove općina.
Iako zakonski nigdje nije regulirano, Slovenija je podjeljena i na pokrajine (u zemljopisnom smislu), odnosno na regije. Tako je za potrebe državne statistike država podjeljena na 12 regija.
Ustav Republike Slovenije dopušta šire samoupravne zajednice, odnosno pokrajine, na koje pak država može prenijeti neke poslove iz svog djelokruga.
[uredi] Promet
[uredi] Državni blagdani (neradni dani)
| Datum | Ime | Napomene |
|---|---|---|
| 1. i 2. siječnja | Nova godina | |
| 8. veljače | Prešernov dan | |
| dan nakon Uskrsa | Uskrsni ponedjeljak | klizni datum |
| 27. travnja | Dan otpora | |
| 1. i 2. svibnja | Praznik rada | |
| 25. lipnja | Dan državnosti | |
| 15. kolovoza | Velika Gospa | |
| 31. listopada | Dan reformacije | |
| 1. studenog | Dan uspomena na mrtve | |
| 25. prosinca | Božić | |
| 26. prosinca | Dan neovisnosti i zajednosti |
[uredi] Vanjske poveznice
- Urad vlade za komuniciranje www.ukom.gov.si ((sl)) ((en))
- Uradni turistički portal Slovenije www.slovenija.info ((sl)) ((en)) ((de)) ((it)) ((fr))
- InfoSlovenia.be ((en)) ((nl))
Albanija • Andora • Armenija2) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar2) • Crna Gora • Češka • Danska3) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Letonija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška3) • Njemačka • Poljska • Portugal3) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska3) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo3) • Ukrajina • Vatikan
Zavisni teritoriji:
Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)2) • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)2)
Područja pod upravom Ujedinjenih Naroda:
Kosovo (Srbija)
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. 2) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. 3) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.
Članice:
Albanija • Andora • Belgija • Benin • Bjelokosna Obala • Bugarska • Burkina Faso • Burundi • Cipar • Čad • Demokratska Republika Kongo • Dominika • Džibuti • Egipat • Ekvatorska Gvineja • Francuska • Francuska Gvajana • Gabon • Gana • Grčka • Gvadalupa • Gvineja • Gvineja Bisau • Haiti • Kambodža • Kamerun • Kanada • Kanada-Novi Brunswick • Kanada-Québec • Komori • Laos • Libanon • Luksemburg • Madagaskar • Makedonija • Mali • Martinik • Mauretanija • Mauricijus • Maroko • Monako • Niger • Republika Kongo • Rumunjska • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sveta Lucija • Sveti Petar i Mikelon • Sveti Toma i Princip • Srednjoafrička Republika • Švicarska • Togo • Tunis • Vanuatu • Vijetnam • Zelenortska Republika
Promatrači:
Armenija • Austrija • Češka • Gruzija • Hrvatska • Litva • Mađarska • Mozambik • Poljska • Slovačka • Slovenija • Srbija • Ukrajina
Države članice:
Belgija • Francuska • Grčka • Italija • Luksemburg • Nizozemska • Njemačka • Portugal • Španjolska • Ujedinjeno Kraljevstvo
Pridružene države članice:
Bugarska • Češka • Estonija • Island • Letonija • Litva • Mađarska • Norveška • Poljska • Rumunjska • Slovačka • Slovenija • Turska
Države promatračice:
Austrija • Belgija • Bugarska • Cipar • Češka • Danska • Estonija • Finska • Francuska • Grčka • Irska • Italija • Litva • Letonija • Luksemburg • Mađarska • Malta • Nizozemska • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunjska • Slovačka • Slovenija • Španjolska • Švedska • Ujedinjeno Kraljevstvo
Države članice: Belgija • Bugarska • Češka • Danska • Estonija • Francuska • Grčka • Island • Italija • Kanada • Latvija • Litva • Luksemburg • Mađarska • Nizozemska • Norveška • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunjska • SAD • Slovačka • Slovenija • Španjolska • Turska • UK
Države kandidati: Albanija • Hrvatska • Makedonija
