Napoleon III.

Izvor: Wikipedija

Napoléon III.

Napoleon III. (Charles Louis Napoleon Bonaparte) (Pariz, Francuska 20. travnja 1808. - Chislehurst, Kent, Engleska 9. siječnja 1873.), francuski predsjednik od 20. prosinca 1848. – 2. prosinca 1852., i kasnije francuski car od 2. prosinca 1852. – 4. rujna 1870. godine.

Sin Louisa Bonapartea, nećak Napoleona I. protjeran je nakon 1815. Napisao je 1839. Les idées Napolépniennes; bio umiješan u dvije neuspješne pobune 1836. i 1840., vratio se u Francusku nakon pobjede revolucije 1848. i iskorištavajući vještom demagogijom političko-društvene prilike postigao, da je velikom većinom izabran za predsjednika republike, pripremio uspješni državni udar 1851., na osnovi kojeg se sljedeće godine proglasio carem.

Za njegove vladavine (2. carstvo) ubrzan je ekonomski napredak zemlje, uz ostalo i grandioznom rekonstukcijom Pariza, i položeni su temelji francuske kolonizacije Indokine. Odlučujuće pomogao Pijemontu u borbi protiv Austrije (rat 1859). Pokušavajući spriječiti ujedinjenje Njemačke zaratio 1870. s Pruskom, doživio katastrofalan poraz, koji je neposredno izazvao slom njegova režima. Nakon puštanja iz pruskog zarobljeništva emigrirao u Englesku. Njegovi potomci, današnja obitelj Bonaparte živi u Francuskoj, a ima i članova u svijetu. U gradu Varaždinu, Republika Hrvatska, živi Njegovo Carsko i Kraljevsko Visočanstvo princ Ignacius Louis Carlo Xaviér Bonaparte. U tijeku je njegova primopredaja ovlasti devetog princa od Francuske i vojvode od Mayotte. Igor Kunić, koji danas koristi građansko ime i prezime rođen je 14. lipnja 1988 u gradu Varaždinu. te je Njegovo Carsko i Kraljevsko Visočanstvo princ Jean - Christophe Louis Ferdinand Albéric Bonaparte njegov prvi bratić.

Prethodnik:	Car Francuza	Nasljednik:
Republika, Filip VII.	Car Francuza	Republika

Kronologija 22 predsjednika Francuske

₁₈₄₈

₁₈₅₂

₁₈₇₁

₁₈₇₃

₁₈₇₉

₁₈₈₇

₁₈₉₄

₁₈₉₅

₁₈₉₉

Louis-Napoléon
Bonaparte

–

Adolphe
Thiers

Patrice
de Mac-Mahon

Jules
Grévy

Sadi
Carnot

Jean
Casimir-Perier

Félix
Faure

₁₈₉₉

₁₉₀₆

₁₉₁₃

₁₉₂₀

₁₉₂₄

₁₉₃₁

₁₉₃₂

₁₉₄₀

₁₉₄₄

₁₉₄₇

Émile
Loubet

Armand
Fallières

Raymond
Poincaré

Paul
Deschanel

Alexandre
Millerand

Gaston
Doumergue

Paul
Doumer

Albert
Lebrun

Charles
de Gaulle
Philippe
Pétain

₁₉₄₇

₁₉₅₄

₁₉₅₉

₁₉₆₉

₁₉₇₄

₁₉₈₁

₁₉₉₅

_{. . .}

Vincent
Auriol

René
Coty

Charles
de Gaulle

Georges
Pompidou

Valéry
Giscard d'Estaing

François
Mitterrand

Jacques
Chirac

Povijest – Francuska – II. Republika – III. Republika – IV. Republika – V. Republika
¹ - Ni De Gaulle ni Pétain nisu službeno bili predsjednici, ali su bili vođe podijeljenje
Francuske u II. svjetskom ratu i smatraju se neslužbenim predsjednicima Francuske.
De Gaulle je bio predsjednik Slobodne Francuske, a Pétain je bio predsjednik Vichyevske Francuske
i te titule nisu bile službene titule predsjednika francuske, ali su bile titule predsjednika tih država.

[uredi] Poveznice

Popis francuskih kraljeva

Francuski vladari
Karolinška dinastija (843. - 987.) Karlo II. \| Luj II. \| Luj III. \| Karloman \| Karlo III. \| Odo \| Karlo III. \| Robert I. \| Rudolf \| Luj IV. \| Lotar \| Luj V. Dinastija Capet (987. - 1328.) Hugo Capet \| Robert II. \| Henrik I. \| Filip I. \| Luj VI. \| Luj VII. \| Filip II. \| Luj VIII. \| Luj IX. \| Filip III. \| Filip IV. \| Luj X. \| Filip V. (regent) \| Ivan I. \| Filip V. \| Karlo IV. Dinastija Valois (1328. - 1589.) Filip VI. \| Ivan II. \| Karlo V. \| Karlo VI. \| Luj I. od Anjoua - regent \| Henrik VI. \| Karlo VII. \| Luj XI. \| Karlo VIII. \| Luj XII. \| Franjo I. \| Henrik II. \| Franjo II. \| Karlo IX. \| Henrik III. Dinastija Bourbon (1589. - 1792.) Henrik IV. \| Marija de Medici, regentica \| Louis XIII. \| Ana Austrijska, regentica \| Luj XIV. \| Luj August \| Filip II., regent \| Luj XV. \| Luj XVI. Od Prve republike 1792. do kraja Drugog carstva 1870. Luj XVII. \| Napoleon I. Bonaparte \| Luj XVIII. \| Karlo X. \| Luj XIX. \| Henrik V. \| Luj-Filip \| Napoleon III. Bonaparte