Rostovska oblast

Izvor: Wikipedija

Rostovska oblast
Росто́вская о́бласть


Zastava Rostovske oblasti	Grb Rostovske oblasti

Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji

Rostov

Površina

- ukupno
- % vode

po veličini

- km²
- 0.4

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

po veličini

- (2002.)
- /km²

Politički status

oblast

Savezni okrug

Južni

Gospodarska regija

Službeni jezici

ruski

Zakonodavno tijelo

Himna

Automobilska oznaka

Vremenska zona

Moskovsko vrijeme
(UTC + 3/+4)

Rostovska oblast (ruski: Росто́вская о́бласть) je federalni subjekt Ruske Federacije.

Nalazi se na jugu europskog dijela Rusije i dio je je Južnog saveznog okruga.

Površina: 100.800 km²

Upravno sjedište je Rostov na Donu, koji je 2002. postao i sjedištem Južnog saveznog okruga.

[uredi] Zemljopis

Položaj Rostovske oblasti na jugu Rusije

Rostovska oblast graniči s Ukrajinom. U tuzemnim okvirima, u susjedstvu je idućih upravnih jedinica: Volgogradske oblasti na sjeveru i Voronješke oblasti na jugu, a Krasnodarskog kraja, Stavropoljskog kraja te republike Kalmičke na jugoistoku.

[uredi] Rijeke i jezera

Rijeka Don, jedna od najvećih europskih rijeka, dijelom protječe kroz ovu oblast. Jezera pokrivaju 0,4% površine.

[uredi] Upravne podjele

[uredi] Rajoni

Rostovska oblast se sastoji od idućih rajona:

Aksajski rajon (Аксайский)
Azovski rajon (Азовский)
Bagajevski rajon (Багаевский)
Belokalitvinski rajon (Белокалитвинский)
Bokovski rajon (Боковский)
Čertkovski rajon (Чертковский)
Dubovski rajon (Дубовский)
Kagaljnicki rajon (Кагальницкий)
Kamenski rajon (Каменский)
Kašarski rajon (Кашарский)
Konstantinovski rajon (Константиновский)
Krasnosulinski rajon (Красносулинский)
Kujbiševski rajon (Куйбышевский)
Martinovski rajon (Мартыновский)
Matvejevo-Kurganski rajon (Матвеево-Курганский)
Millerovski rajon (Миллеровский)
Miljutinski rajon (Милютинский)
Morozovski rajon (Морозовский)
Mjasnikovski rajon (Мясниковский)
Neklinovski rajon (Неклиновский)
Oblivski rajon (Обливский)
Oktjabrski rajon (Октябрьский)
Orlovski rajon (Орловский)
Pesčanokopski rajon (Песчанокопский)
Proletarski rajon (Пролетарский)
Remontnenski rajon (Ремонтненский)
Rodionovo-Nesvetajski rajon (Родионово-Несветайский)
Saljski rajon (Сальский)
Semikarakorski rajon (Семикаракорский)
Šolohovski rajon (Шолоховский)
Sovjetski rajon (Советский)
Tarasovski rajon (Тарасовский)
Tacinski rajon (Тацинский)
Celinski rajon (Целинский)
Cimljanski rajon (Цимлянский)
Ust-Donecki rajon (Усть-Донецкий)
Verhnedonski rajon (Верхнедонской)
Veselovski rajon (Веселовский)
Volgodonski rajon (Волгодонской)
Jegorlikski rajon (Егорлыкский)
Zavetinski rajon (Заветинский)
Zernogradski rajon (Зерноградский)
Zimovnikovski rajon (Зимовниковский)

[uredi] Stanovništvo

Broj stanovnika: 4.404.013 (popis 2002.)

Ova oblast je peta po broju stanovnika u Rusiji.

[uredi] Narodnosne skupine

U oblasti je po popisu 2002. živjelo 157 narodnosnih skupina:

3.934.835 Rusi (89%)
118.486 Ukrajinci (2,7%)
109.994 Armenci (2,5%)
28.285 Turci (0,64%)
26.604 Bjelorusi (0,6%)
7.507 (0.02%) neizjašnjenih

i ostali.

[uredi] Gospodarstvo

Glavne gospodarske grane u Rostovskoj oblasti su poljodjelstvo i industrije u svezi s poljodjelstvom, prehrambena industrija, teška industrija, rudarstvo (ugljen) i automobilska industrija.

[uredi] Kultura

vidi Rostovska glazba

[uredi] Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu:

Rostovska oblast

Administration of Rostov Oblast, official homepage.

Administrativne podjele Rusije

Ruski federalni subjekti

Ruske republike

Krajevi

Oblasti

Savezni gradovi

Moskva | Petrograd

Autonomne oblasti

Židovska

Autonomni okruzi

1. Ustordinski a.o. spojiti će se sa Irkutskoj oblasti 1. siječnja 2008.
2. Kamčatska oblast i Korjački a. o. udružiti će se u 1. srpnja 2007. u Kamčatski kraj.
3. 11. ožujka 2007. će se održati referendum o ujedinjenju Čitske oblasti i Aginskoburjatskog a. o. u novu jedinicu, Zabajkalski kraj.