Yellowstone
Izvor: Wikipedija
 |
Predloženo je da se na ovoj stranici postavi razdvojbena stranica. (Rasprava) |
Yellowstone je nacionalni park Sjedinjenih Američkih Država koji se rasprostire na područjima tri zapadnoameričke savezne države: Wyoming, Montana i Idaho.
Sadržaj |
[uredi] Općenito
Yellowstone park ja najstariji svjetski Nacionalni park utemeljen 1. ožujka 1872. godine. Rasprostire se na 8 987 kilometara kvadratnih velikom području a najvećim dijelom na sjeverozapadu savezne države Wyoming na tromeđi sa saveznim državama Montana i Idaho. Park je poznat po svojim gejzirima, toplim izvorima, super vulkanu i ostalim geotermalnim karakteristikama. Najpoznatiji svjetski gejzir Old Faithful nalazi se upravo u Yellowstone parku.
[uredi] Naziv
Naziv parka potječe od imena rijeke Yellowstone koju su francuski traperi zbog žutih litica Yellowstoneskog Grand Canyona (koji nije u nikakvoj vezi sa velikim i poznatijim Grand Canyonom u Arizoni) prozvali Roche Jaune, da bi američki traperi poslije taj naziv preveli na engleski Yellowstone.
[uredi] Zemljopisni podaci
Zemljopisni položaj: 44°40′0″N - 110°28′0″W
Oko 96 posto površine parka Yellowstone se nalazi u saveznoj državi Wyoming, 3 posto u saveznoj državi Montana a preostalih 1 posto u saveznoj državi Idaho. Park je od sjevera prema jugu dugačak oko 102 km, a od zapada prema istoku oko 87 km zračne linije. Površinom od 8 987 km2 nadmašuje veličinu dviju saveznih država Rhode Island i Delaware zajedno.
Rijeke i jezera pokrivaju oko 5 posto površine parka, a najveća vodena površina je jezero Yellowstone. Jezero Yellowstone je 122 metra duboko a njegova obala je dugačka oko 177 km.
Yellowstone park se nalazi na platou koji je na oko 2 400 metara prosječne nadmorske visine. Najviša kota parka je Eagle Peak na 3 462 metra, a najniža je Reese Creek na 1 610 metara nadmorske visine. Park okružuju brojne planine a najistaknutiji vrh je Mount Washburn sa svojih 3 122 m visine.
U parku se nalazi jedna od najvećih svjetskih okamenjenih šuma, koja je sastavljena od stabala koja su se, nakon što su u davnoj prošlosti bila zatrpana pepelom i zemljom, iz drva pretvorila u mineralizirane materijale.
Yellowstone park također obiluje vodenim slapovima od 4,5 pa do 94 m visine koliko je visok najviši slap. U parku su smještena i dva kanjona Lewis Canyon kroz koji protječe rijeka Lewis i Grand Canyon kroz koji protječe rijeka Yellowstone.
[uredi] Povijest
Povijest ljudi koji su bili povezani sa parkom započinje prije oko 11 000 godina kada Indijanci na području parka započinju sa lovom i ribolovom. Prvi bijelci na području parka su bili članovi ekspedicije istraživača Lewisa i Clarka a tu su stigli 1805. godine.
Nakon toga dana mnoge su ekspedicije dolazile na područje parka otkrivajući sve njegove ljepote.
Cornelius Hedges, pisac i odvjetnik iz Montane, koji je bio član ekspedicije Washburn, predložio je da se ovo područje stavi pod zaštitu kao prvi Nacionalni park uopće, što je i učinjeno, pa je 1872. Yellowstone proglašen Nacionalnim parkom.
[uredi] Nastanak
Cijeli Yellowstone park obiluje termalnim pojavama. Uz gejzire tu su i bazeni vrelog mulja, mlazovi sumporne pare koja izlazi iz prirodnih dimnjaka fumarola te vruća vrela. Sva ta aktivnost potječe od golemog mjehura rastaljene stijene koja se polagano pomiče ispod tanke zemljine kore i neprestano prijeti erupcijom.
Prije otprilike 600 000 godina niz snažnih erupcija pogodio je ovaj kraj i podigao je oko 2590 km2 gorja Stjenjak te doveo do taloženja goleme količine pepela i raspršivanja tankog sloja vulkanske prašine preko većeg dijela Sjeverne Amerike. Kora koja je izgubila potporu urušila se u prazan prostor stvorivši ogromni krater koji prekriva površinu od 3 100 km2.
Kasnije erupcije manjeg inteziteta pepelom i lavom su gotovo posve ispunile krater prekinuvši tok rijeke Yellowstone i stvorivši veliko jezero. Ipak, zahvaljujući ledenjacima nastalim tijekom tri velika ledena doba, a još više uz pomoć tople vode i pare koja je smekšala i obojila u žuto kameni rub kratera, rijeka je polako izdubila današnji Grand Canyon i spušta se od jezera niz mnoštvo veličanstvenih slapova.
Dokazi davnih erupcija super vulkana najvidljiviji su na grebenu Specimen Ridge na kojem se nalazi okamenjena šuma drveća. I danas se mogu prepoznati stabla platana, oraha, hrasta, drijena i mangolije.
[uredi] Biljni i životinjski svijet
[uredi] Biljni svijet
Dominantne biljne vrste koja raste u parku su bor, omorika, i jela.
[uredi] Životinjski svijet
U parku obitavaju mnoge životinjske vrste: bizon, grizli, mrki medvjed, vuk, kojot, jelen, los, kratko i dugorogi muflon i puma (planinski lav). Relativno veliki broj bizona zadaje veliku brigu rančerima koji se pribojavaju da bi bizoni mogli zaraziti domaću stoku. Oko polovica od ukupnog broja bizona je bila izložena bakteriji bruceloze koju su sa svojom stokom donijeli Europljani. Bolest bruceloze može značajno prorijediti domaću stoku.
Osim bizona, rančeri se pribojavaju i vukova koji često napadaju domaću stoku i ovce. Do 1994. godine u parku nije bilo vukova jer su sustavno uništavani i ubijani još od 1926. godine. Međutim, odlukom američkog ureda za ribe i divlje životinje vukovi su 1995. godine vraćeni u Yellowstone pa sad u višim djelovima parka obitava oko 300 jedinki. Vukovi se nakon povratka u park ne smatraju ugroženom vrstom pa je njihov odstrel dozvoljen, ali kako dolazi do mješanja sa zaštićenom vrstom vukova koji se sami premještaju i dolaze u park iz Kanade, onda je gotovo nemoguće razlikovati zaštićene od nezaštićenih vukova.
Nakon što je u prošlosti vuk bio istrijebljen iz parka titulu najvećeg lovca nosio je kojot. Kako je kojot bio nesposoban za izlov većih životinja koje nisu njegov prirodni plijen, tako je među tim životinjama došlo do porasta bolesnih i hromih životinja, te je na taj način poremećena prirodna ravnoteža.
