Sjedinjene Američke Države

Izvor: Wikipedija

Sjedinjene Američke Države
United States of America

(Zastava) (Grb)
Geslo: (1776 - ): E Pluribus Unum (Latinski: "Iz mnogih, jedno") (1956 - ): In God We Trust (Engleski: "U Boga se uzdamo")
Himna: The Star-Spangled Banner
Službeni jezik:	nema (de facto engleski)
Glavni grad:	Washington
Predsjednik:	George W. Bush
Predsjednik Vlade:	Dick Cheney
Površina:  - ukupno:  - % vode:	3. po veličini 9.631.420 km² 4.87%
Stanovništvo:  - ukupno (2006.):  - Gustoća:	3. po veličini 300.112.631 31.16/km²
Neovisnost:	Od Ujedinjenog Kraljevstva 4. srpnja 1776.
BDP (PKM)  - ukupno :  - po stanovniku :	procjena 2006. 13.049 bilijuna $ (1.) 43,555 $ (3.);
Valuta:	američki dolar ($) (100 centa)
Vremenska zona:	UTC od UTC -5 do UTC -11
Internetski nastavak:	.gov .edu .mil .us .um
Pozivni broj:	1

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD ili engleska USA (United States of America) je savezna republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Pacifičkog oceana na zapadu. Graniče na kopnu s Kanadom na sjeveru i Meksikom na jugu, dijeli morsku granicu s Rusijom na zapadu, i posjeduje skup teritorija širom svijeta. Država se sastoji od 50 država, koje imaju lokalnu autonomiju u skladu s federalnim sustavom. Državljane Sjedinjenih Američkih Država obično nazivamo Amerikancima.

Sjedinjene Američke Države nastale su deklaracijom trinaest britanskih kolonija 1776 godine kojom one utvrđuju svoju slobodu i nezavisnost.

Sadržaj 1 Povijest 2 Državno uređenje i politika 3 Zemljopis 4 Vojna moć 5 Regionalizacija 6 Klima 7 Gospodarstvo 8 Stanovništvo 8.1 Rasa i porijeklo 8.2 Religija 9 Kultura 10 Politička podjela 11 Gradovi preko 100,000 stanovnika 12 Poveznice

[uredi] Povijest

Glavni članak: Povijest Sjedinjenih Američkih Država

Kolumbo je 1492. doplovio do Amerike i tako započeo europsku kolonizaciju. Na području današnjeg SAD-a živjelo je tada oko 1.5 milijuna Indijanaca. Do prve polovice 18. stoljeća osnovano je 13 kolonija na Istočnoj obali. Broj stanovnika do 1776. iznosi već oko 2.5 milijuna.

Sukobljavanje francuskih i britanskih interesa dovelo je do niza ratova koji kulminiraju Sedmogodišnjim ratom (1756.-1763.) koji završava pobjedom Velike Britanije. Neugrožene od Francuza i Indijanaca, kolonije postaju sve manje ovisne o matičnoj zemlji, a 1775. počinje Američki rat za neovisnost. 4. srpnja, 1776. Kongres je objavio Deklaraciju neovisnosti. Amerikanci pod zapovjedništvom Georgea Washingtona 1781. konačno pobjeđuju britansku vojsku. Trinaest kolonija proglasilo se Sjedinjenim Američkim Državama. 1787. usvojen je Ustav, a G. Washington izabran je za predsjednika (1789-97).

Za predsjednika Thomasa Jeffersona (1801-09.) SAD je značajno povećao teritorij kupnjom 1803. Louisiane od Francuza. Pomorsko suparništvo s Velikom Britanijom kulminiralo je ratom (1812-14). Florida je kupljena od Španjolaca, a aneksija Teksasa 1845. izazvala je rat s Meksikom (1845-48) nakon čega SAD povećava teritorij New Mexicom i Kalifornijom, proširivši se do Tihog oceana.

Razlike između industrijskog Sjevera i poljoprivrednog Juga sve više jačaju, a kulminiraju izborom Abrahama Lincolna, protivnika ropstva, za predsjednika 1860. Južne države se otcjepljuju i osnivaju Konfederaciju te počinje Američki građanski rat (1861-65). Ropstvo je ukinuto 1863., a rat završava pobjedom Sjevera ujedinenog u Uniju.

1867. SAD kupuje od Rusije Aljasku za 7.2 milijuna dolara. U tri desetljeća nakon građanskog rata SAD postaje prva industrijska sila svijeta. Nakon rata protiv Španjolske (1898.) anektirala je Havaje, Puerto Rico, Filipine i učvrstila se na Kubi. Predsjednik Theodore Roosevelt intervenira u cijelom nizu država Latinske Amerike. Otvaranjem Panamskog kanala 1914. SAD postaje istaknuta svjetska sila sa stanovništvom koje je, velikim useljavanjem, naraslo na 92 milijuna.

U 1. svjetskom ratu SAD je isprva neutralan, ali 1917. ulazi u rat te doprinosi pobjedi Antante. Za predsjednikovanja Woodrowa Wilsona (1913-21) SAD ima odlučnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaillesu. 1929. izbija Velika gospodarska kriza (1929-39), koju ublažava presjednik Franklin Delano Roosevelt (1933-45) politikom New Deala. Sa zemljama Latinske Amerike uspostavljeni su dobrosusjedski odnosi, evakuirani su Haiti, Nikaragva i Kuba, priznata je neovisnost Filipina.

SAD je u 2. svjetskom ratu isprva neutralan, ali nakon napada imperijalnog Japana 1941. ulazi u rat protiv sila Osovine u Europi i na Pacifiku. Baca atomsku bombu na Japan i prisiljava ga na kapitulaciju.

Bitan je čimbenik stvaranja NATO-a (1949). Zaoštravaju se odnosi sa SSSR-om (Hladni rat). SAD pomaže Južnu Koreju u Korejskom ratu (1950-53). Kubanska kriza izbija 1962. U srpnju 1969. američki astronauti spuštaju se na Mjesec. U šezdesetima i sedamdesetima dolazi do američke vojne intervencije u Vijetnamu i u Dominikanskoj Republici.

Od 1994. SAD se angažira u rješavanju sukoba na prostoru bivše Jugoslavije; potkraj 1995. posreduje u zaključenju Daytonskog sporazuma. Nakon raspada SSSR-a SAD postaje jedina svjetska velesila.

Godine 1992. vojno intervenira protiv Iraka (Zaljevski rat) nakon iračke okupacije Kuvajta. Godine 1999. predvodi NATO-ve napade na SR Jugoslaviju radi rješenja Kosovske krize. George Walker Bush izabran je za predsjednika 2001. i 2004. Nakon terorističkog napada Al Qaide 11. rujna 2001., SAD vojno intervenira u Afganistanu.

2001. SAD i saveznici pokreću tzv. Rat protiv terorizma pod imenom operacija Trajna sloboda. 2003. kreće operacija Iračka sloboda - invazija na Irak. Saveznici okupiraju Irak, ali bivaju uvučeni u mukotrpan gerilski rat sa iračkim gerilcima.

Sredinom 2000-ih SAD ostaje predvodnik NATO-a, održava vojnu prisutnost u više država (Japan, Južna Koreja, Bahrein, Katar, Njemačka i dr.) te ratuje u Afganistanu i Iraku.

[uredi] Državno uređenje i politika

Vlada i politika Sjedinjenih Država je zasnovana na Ustavu Sjedinjenih Američkih Država, napisanom 1787. godine. Ustav iz 1787 je do danas dopunjen sa nekoliko amandmana. Prvih 10 su prihvaćeni nedugo poslije nastanka samog ustava. Grupno se nazivaju "Spisak prava" (Bill of Rights), a odnose se na osnovna prava državljana Sjedinjenih Američkih Država, kao što su pravo na slobodu govora i vjeroispovjesti.

Vlada Sjedinjenih Američkih Država je jedna od najstarijih na svijetu. Kao federalna demokracija, sastoji se od izvršne, zakonodavne, i sudske vlasti. Izvršna vlast se sastoji od predsjednika i njegovog kabineta, uz dodatak raznih državnih službi.

Zakonodavna vlast je Kongres Sjedinjenih Američkih Država, koji se sastoji od Doma zastupnika (House of Representatives) i Senata (Senate). Zastupnici i Senatori su podijeljeni po saveznim državama. U Domu Zastupnika svaka savezna država ima broj predstavnika razmjeran njenom broju stanovnika, dok u Senatu svaku državu zastupaju dva senatora. Broj zastupnika u Domu Zastupnika je 435. Senat trenutno broji 100 senatora.

Sudska vlast se sastoji od svih sudova u Sjedinjenim Državama. Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država broji devet sudaca, koji imaju doživotni mandat. Nakon smrti ili povlačenja suca, predsjednik SAD-a nominira novog suca, kojega se šalje Senatu koji bi ga trebao potvrditi.

Svaka savezna država u Sjedinjenim Državama ima svoju vladu, čije su granice moći ispod razine moći federalne vlade. Koje točno ovlasti svaka država može imati je tema mnogih rasprava u američkoj politici. Glavne političke stranke Sjedinjenih Država su Republikanska Stranka i Demokratska Stranka.

Sjedinjene Američke Države se ponose s najstarijim pisanim Ustavom na svijetu, i po danas važećem Ustavu one se sastoje od 50 država s ograničenom autonomijom u kojima savezni zakoni imaju veću težinu od zakona pojedinih država, te jednog saveznog područja. U nadležnost federacije spadaju slijedeća područja (spomenuta su najvažnija):

• obrana federacije (vojska)
• vanjski poslovi
• porezi (na saveznom nivou)
• monetarni sustav
• poštanska služba

Najviši organi vlasti su Predsjednik, Kongres, te Vrhovni savezni sud.

[uredi] Zemljopis

Glavni članak: Zemljopis SAD-a

Reljefne različitosti

Reljef SAD-a brlo je raznolik pa se izdvajaju 4 velike reljefne cijeline: Apalači, obalne ravnice, središnje nizine i Kordiljeri. Aljaska i Havaji izdvojeni su iz te podijele i obuhvačaju se posebnim regionalnim pregledom.

1. Paraleno s istočnom obalom Atlantskog oceana pruža se paleozojski planinski lanac Apalača (Appalachians) koji je bogat rudama, a posebice ugljenom. Tijekom duge geološke prošlosti Apalači su prilično zaravnjeni pa im najviši vrh dopire do samo 2045 metara.

1. Uz obale Atlantskog oceana prostiru se obalne ravnice. Obalna ravnica uz Meksički zaljev kao klin se zabija 900 km uz Mississippi do ušća rijeke Ohio. Obalna ravnica uz Atlantski ocean blago se spušta od obronaka Apalača prema Atlantskom oceanu. Između tih dviju obalnih ravnica nalazi se reljefna posebnost, 640 km dug vapnenački poluotok nastao u tercijaru Florida (poluotok). Na niskom poluotoku prostrane su močvare.
2. Na cijelom prostoru između Apalača i Stjenjaka rasprostire se širok prostor središnjih ravnica oko porječja Mississippija koji je u južnom dijelu širok oko 2000 km, a na sjevernom 3000 km. Cijeli taj prostor nije homogen pa se izdvaja:
   • istočni prijelazni pojas nalazi se neposredno uz Apalače i uz blagi pad prema zapadu prostire se do rijeke Mississippi;
   • ravničarski prostor uz Velika jezera ima oblik trokuta čije su stranice rijeke Ohio i Missouri te Velika jezera;
   • relativno nizak ravnjak Ozark- Ouachita umetak je prekambrijskih i paleozojskih stijena koji strši iz mlađim sedimentima zatrpanih ravnica, a geološki to je nastavak Apalača. Bogat je rudama ali nema ugljena;
   • Visoki ravnjaci obuhvačaju golem prostor od Meksika do Aljaske i vrlo se lagano uzdižu od od istoka do Stjenjaka, većim dijelom se nalaze zapadno od izohijete od 500 mm koja je u doba osvajanja američkog zapada nazvana i "death line" (crta smrti), Naime zapadnije od te crte koja se poklapa s približno 100° zapadne geografske duljine ima sve manje padalina pa stoga prirodno uspijeva samo trava. Ravnjaci su vrlo plodni ali samo ako im se dovede voda.
3. Vrlo širok i geološki mlad planinski lanac Kordiljera dijeli se na Stjenjak, ravnjake i zavale i pacifički priobalni prostor Kordiljera.
   • Stjenjak (Rocky Mountains) je najveći i najviši planinski lanac Sjeverne Amerike, a pruža se preko sjevera Aljaske, od planine Brooks, kroz Kanadu, SAD, Meksiko i preko Srednje Amerike nastavlja se u Južnu Ameriku kao Ande. Nastao je alpskom orogenezom te ima vulkanske aktivnosti. Brojni su vrući izljevi lave, a najpoznatije takvo područje jest nacionalni park Yellowstone. Najveće visine mu prelaze 4000 m ali sam lanac nije bio prepreka pri osvajanju zapada jer se prijevoji nalaze na oko 1 600 m, a gotovo do njih uzdižu se laganim usponom visoki ravnjaci.
   • Najveće poteškoće prilikom osvajanja zapada pričinjavao je širok pustinjski i polupustinjski pojas ravnjaka i zavale između Stjenjaka na istoku i Sierra Nevade i Primorskog gorja na zapadu. Ističe se nekoliko zavala od kojih su važnije; Velika zavala (Great Basin), Ravnjak Colorado, Gila ravnjak (Hila) i Kolumbijski ravnjak.
   • U pacifički priobalni prostor Kordiljera razlikujemo tri osnovna dijela:
     • Primorsko gorje(Coast Range) dosiže visinu do 1600 m te su reljefna zapreka vlažnim vjetrovima s Tihog oceana. Zbog toga imaju velike količine padalina koje omogućuju rast šuma od kojih se posebno ističu šume divovskih sekvoja (mamutovac). Na nekoliko mjesta presječene su rijekama i tu su se razvile luke (San Francisco, Portland, Seattle);
     • Granitni masiv Sierra Nevade i vulkanski niz Kaskadnoga gorja paralelni su s Primorskim gorjem i visine im prelaze 4000m;
     • središnje doline (San Joaquin, Sacramento, Kalifornijska dolina) koje se nalaze između Sierra Nevade i Kaskadnih planina na istoku i Primorskih planina na zapadu, navodnjavanjem su pretvorene u vrlo plodne poljoprivredne površine.

Na formiranje današnjeg reljefa SAD-a i Kanade utjecala je pleistocenska glacijacija. Tijekom dva milijuna godina ledeni pokrov je pokrivao kanadski štit i višestruko se spuštao prema jugu, pri čemu je trošio stijensku podlogu (egzarazija). Na planinama na zapadu bili su brojni ledenjaci. Naglašeno trošenje bilo je na dodiru starijih stijena kanadskog štita i mekših mlađih stijena južnije od njega, pri čemu je led jače izdubio mekšu podlogu. Nakon završetka ledenog doba udubine u podlozi napunile su se vodom te je nastao širok pojas jezera (Velika jezera, Winnipeg, Manitoba, Reindeer, Athabasca, Great Slave- Veliko ropsko jezero, Great Bear- Veliko medvjeđe jezero). Ledenjaci su odredili i tokove rijeka Ohio o Missouri koje nam dokazuju dokle je na jug dopirao ledeni pokrov.

[uredi] Vojna moć

SAD ima pet rodova oružanih snaga:

• Kopnena vojska
• Ratna mornarica
• Ratno zrakoplovstvo
• Marinski Korpus
• Obalna straža

Poredani su po veličini. Obalna straža jedina smije štititi zakon SAD-a. Marinci su ti koji prvi rade desante na neprijateljske obale i, za razliku od ostalih rodova, ne trebaju dopuštenje Kongresa za napad. To znači da su pod potpunom vlasti Predsjednika.

[uredi] Regionalizacija

SAD su izuzetno prostrane, reljefno i klimatski raznolike, što uzrokuje velike regionalne posebnosti i brojne regionalizacije prema raznim kriterijima.

• Sjeveroistok

Države Connecticut, Maine, Massachusetts, New Hampshire, New Jersey, New York, Rhode Island, Vermont.

Ova regija obuhvaća samo 1.8% površine SAD-a, ali 5.2% stanovništva. Prvi doseljenici bili su engleski puritanci već 1620. godine. Nizak, brdovit i šumovit kraj sa starim stijenama podsjeća na Englesku pa je stoga regija nazvana Nova Engleska. U ovom prostoru bogatom ugljenom započela je industrijalizacija i urbanizacija SAD-a. Boston je najstariji, a New York najveći grad u SAD-u. New York je osnovan kao New Amsterdam, a 1664. godine kupuju ga Englezi i mijenjaju mu ime. Zbog najpovoljnijeg prometnog položaja bio je najvažnija imigracijska luka kroz koju je u SAD uselilo više od 60 milijuna ljudi i danas je važna američka luka s više od 100 km operativne obale. U gradu se nalazi čista industrija (moda, burze, brušenje dijamanata, tiskarska i sl.), a u susjednom New Jerseyju nalazi se prljava industrija. Značajniji gradovi su Rochester i Buffalo.

• Atlanska obalna ravnica

Države Pennsylvania, Maryland, Delaware, Virginia, Sjeverna Karolina, Južna Karolina, Georgia, Florida

• Srednji zapad- Midwest

Države Zapadna Virginia, Kentucky, Ohio, Indiana, Illinois, Minnesota, Iowa, Missouri, Wisconsin, Michigan.

• Jug
  

  

  Karta Sjedinjenih Država i njihova imena^[1]

Države Tennessee, Alabama, Mississippi, Arkansas, Louisiana, Kansas, Oklahoma, Teksas

• Visoki ravnjaci

Države Južna Dakota, Sjeverna Dakota, Nebraska, Colorado

• Unutrašnji platoi i zavale

Države Montana, Idaho, Wyoming, Nevada, Utah, Novi Meksiko, Arizona

• Kalifornija

• Sjeverozapad

Države Oregon i Washington

• Nove zemlje

Države Aljaska i Havaji

[uredi] Klima

Klimatske različitosti

Velik prostor SAD-a ima i velike klimatske različitosti na koje utječu reljefne posebnosti i položaj unutar globalne cirkulacije zračnih masa. Apalači i Kordiljeri čine svojevrsni lijevak koji zimi usmjerava hladne zračne mase sa sjevera prema jugu, pa mraz oštećuje mnoge kulture (npr. pamuk , južno voće). Obrnuto ljeti se kroz taj lijevak s juga prema sjeveru probijaju tople i vlažne zračne mase, što povoljnoi djeluje na sve kulture, npr. na pšenicu- cornbelt.

Na dodoru različitih zračnih masa često nastaje vrtložni sustav tornado. Sa sjevernijeg Tihog oceana pušu stalni vlažni vjetrovi koji sjevernoj pacifičkoj obali i unutrašnjosti donose velike količine vlažnog zraka. Najviše je padalina na Obalnim planinama, Sierra Nevadi i Kaskadskom gorju, a dalje prema istoku puše relativno suh i topao vjetar fenskog tipa (chinook). I s juga, Iz Meksičkog zaljeva dolaze vlažne zračne mase koje prodiru daleko na sjever.

Tipovi klime

U SAD-u postoji nekoliko tipova klime: Umjereno tople kišne klime imaju srednji i istočni dio SAD-a. Sredozemna klima s malo padalina u toplom dijelu godine imaju obale Pacifika. Prirodna vegetacija ovih dijelova je borova šuma. Suhe pustinjske i polupustinjske klime su uz obale Pacifika i na prostorima visokih ravnjaka i zavala, a biljni pokrov je oskudan većinom trave i kaktusi. Najviši planinski dijelovi imaju snježno- šumsku klime. Jak modifikatorski utjecaj imaju hladna Labradorska i Kalifornijska morska struja.

[uredi] Gospodarstvo

Čimbenici razvoja SAD-a

SAD spadaju u sam svjetski vrh po gospodarskoj snazi o životnom standardu većine građana, a čimbenici koji su to omogućili brojni su.

Čimbenici gospodarskog razvoja SAD-a su golem prostor, povoljna klima, povoljni uvjeti za poljoprivredu, golemo rudno bogatstvo, brojno, različito i dobro školovano stanovništvo, dugotrajna neovisnost, dugotrajno razboblje bez ratova, preskakanje feudalizma, vrlo jak sindikalni pokret, veliki kapital i politička stabilnost demokratskog sustava i tržišnog gospodarstva pri čemu se demokratska smjena političkih stranaka na vlasti ne održava bitnije na tijek razvoja gospodarstva i standard stanovnika.

Obilježja gospodarstva SAD-a

Temelj američkog gospodarstva jest slobodno tržište i poduzetništvo gdje se poslovne odluke donose u skladu s tržišnim očekivanjima i potrebama. Državni utjecaj se osjeća u npr. makroekonomskoj politici kamata i slično. Povoljan okvir za razvoj gospodarstva jesu i pozitivni zakoni koji su već dugo snazi u SAD-u kao npr. antimonopolistički zakoni koji nijednom poduzeću ne dopuštaju monopol proizvodnje i određivanja cijena jer tada najčešće potrošač mora plaćati previsoku cijenu proizvoda. Zakonima su zaštićeni potrošači od nekvalitetne i štetne robe, radnici od loših radnih uvijeta, okoliš od pretjeranog onečišćenja. Iz državnog se proračuna izdvajaju sredstva za istraživanje i razvoj raznih industrija i proizvoda što pomaže brojnim regijama i gradovima u postizanju većeg stupnja razvoja.

Poljoprivredom se bavi 2.7% stanovništva, ali poljoprivredna je proizvodnja u SAD-u među najproduktivnijima u svijetu. Obilježavaju je veliki posjedi, najsuvremenija mehanizacija i kemijsko- tehnička zaštita, a poticaj daju veliko unutrašnje tržište i političko- gospodarske veze SAD-a sa svijetom gdje se plasiraju viškovi. U SAD-u se proizvodi gotovo sve, a proizvodnja je prema klimatskom uvijetima podijeljena na pojaseve. Na krajnjem suptropskom jugoistoku, Floridi, proizvode se agrumi, a na jugu pamuk, duhan i soja. Na nepreglednim njivama središnjih ravnica od Apalača do Stjenjaka (umjereno tople kišne klime) zasijani su kukuruz i pšenica (corn belt- žitni pojas) koji služe i za prehranu vrlo brojne stoke(hog belt- pojas svinja) koju nalazimo sve do Velikih jezera gdje se u Chichagu nalaze najveće klaonice stoke. Na sjeveroistoku je značajno mljekarstvo i voćarstvo. Suhi i planinski prostori na zapadu nepogodni su za poljoprivredu, a u zaštićenim dolinama na krajnjem zapadu uspijeva voće i povrće. Prirodno suha Kalifornijska dolina stalno se navodnjava pa je nazivaju "najskupljim vrtom Amerike".

U sekundarnim djelatnostima radi 23.9% Amerikanaca. SAD proizvode i troše najviše energije na svijetu. Velika nalazišta nafte su u Teksasu, Kaliforniji i na Aljasci, a ugljena u Apalačima. Velika nalazišta prirodnog plina su uz Meksički zaljev, a većina rijeka iskorištena je za dobivanje električne energije. Na rijeci Tennessee izgrađeno je čak 30 brana. SAD su i najveća nuklearna sila, a koriste se zalihe urana u državi Colorado. Na tako velikom i geološki različitom prostoru postoje sve potrebne rude koje se prerađuju u snažnoj industriji. U SAD-u nije započela industrijska revolucija, ali je izum pokretne trake (1913., Ford) bila svojevrsna revolucija kasnije industrijske proizvodnje u svijetu.

Industrija se snažno razvila zahvaljujući bogatstvu energije, sirovina (šume, rude, poljoprivredni proizvodi) i brojnom i dobro školovanom stanovništvu. U suvremenim industrijskim pogonima proizvodi se gotovo sve, a svijetski poznati američki proizvodi su automobili (Ford), računala (IBM, Compaq), zrakoplovi (Boeing), telefoni (Motorola), i dr. Ističu se tri industrijske regije: sjeveroistok (najveća), Meksički zaljev i pacifička industrijska regija (Los Angeles, San Francisco, Portland, Seattle). Današnja industija ima sve manje zaposlenih i sve više strojeva, robota i automatizacije.

Iako američka industrija proizvodi goleme količine roba, SAD više uvoze nego što izvoze indusrijskih proizvoda pa se stvara trgovinski deficit.

Većina stanovnika SAD-a, 73.5%, radi u tercijarnim djelatnostima od kojih su svjetski najznačajnija znanstvena istraživanja (svemir, vojna tehnologija, informatika, telekomunikacije, robotika, zrakoplovi, biotehnika, medicina). Najznačajnija svjetska koncentracija istraživačkih laboratorija i znanstvenika je u tvz. Silicijskoj dolini (Silicon valley). Veliko značenje u svijetu imaju i američke novčarske kuće (banke, burze, osiguravateljska društva), a značajne su i trgovine. U svijetu je bez konkurencije američka filmska industrija Hollywood koja donosi goleme dobiti.

[uredi] Stanovništvo

Populacija

Prvi stanovnici Sjevernu Ameriku su naselili prije 20 000 godina u doba odledbe, kada je zbog niže razine oceana Beringov prolaz bio kopneni most između Azije i Amerike. od tih prastanovnika potječu današnji američki Indijanci, a poznata su plemena Siouxa, Apaša, Irokeza, Čejena i dr. U doba dolaska Europljana starosjedioci Indijanci bili su široko rasprostranjeni po kontinentu jer im je za život trebalo puno prostora. Kolonijalizacija Amerike se odvijala u nekoliko valova. Prvi su došli Španjolci na Florida, obale Meksičkog zaljeva i Kaliforniju. Poslije dolaze Englezi, Škoti, Irci, Nizozemci i Francuzi. Slijede Skandinavci, Nijemci te Talijani, Poljaci, Južni Slaveni i Azijati.

Prema popisu iz 2000. SAD ima 281 421 906 stanovnika, a u prosincu 2005.(procjena) oko 293 000 000 stanovnika. Broj stanovnika je više nego utrostručio tijekom 20. stoljeća.

Dobna struktura: (2005. procijena)

• 0-14 godina: 20.6% (muškarci 31,095,725; žene 29,703,997)
• 15-64 godina: 67.0% (muškarci 98,914,382; žene 99,324,126)
• 65 godina i više: 12.4% (muškarci 15,298,676; žene 21,397,228)

Rast stanovništva: 0.92% (2005.)

Stopa rođenih: 14.14 rođenih/1,000 stanovnika (2005.)

Stopa umrlih: 8.25 umrlih/1,000 stanovnika (2005.)

Imigracija: 3.31 migranata/1,000 stanovnika (2005.)

Očekivani životni vijek :

• stanovništvo: 77.6 godina
• muškarci: 74.8 godina
• žene: 80.1 godina

Pismenost:

• ukupno stanovništvo: 97%
• muškarci: 97%
• žene: 97%

Nezaposlenost: 4.9%

[uredi] Rasa i porijeklo

Većina Amerikanaca potjeće od bijelih Europljana, njih oko 69%. U novije vrijeme broj bijelaca se smanuje zbog sve manjeg useljavanja iz Europe. Većina bijelih Amerikanaca podrijeklom su Nijemci (15.2%), Irci (10.8%), Englezi (8.7%), Talijani (5.6%) te Skandinavci (3.7%). Također mnogo ih je slavenskog podrijekla, većinom poljskog, ruskog te hrvatskog.

Latinoamerikanci čine 13% polulacije SAD-a. Većinom su to imigranti iz Meksika te Središnje i Južne Amerike. Meksikanci čine 7.3% stanovništva te se očekuje kako će u budućnosti njihov broj značajno rasti.

Oko 12.9% stanovništva čine Afroamerikanci ili ljudi crne rase. Ekonomskim migracijama rašireni su po cijelom SAD-u ali ipak najznačajniji broj je na jugu zemlje.

Amerikanaca azijskog podrijekla uključujući domorodačko Havajsko stanovništvo čine manjinu od oko 4%. Većina ih je koncentrirana na Havajima te zapadnoj obali. Većina su imigranti sa Filipina, Kine, Indije, Vijetnama, Južne Koreje i Japana.

Indijanci starosjedioci čine 1% stanovništva, a oko 35% ih živi u rezervatima.

[uredi] Religija

Oko 80% Amerikanaca se smatra kršćanima različitih denominacija ali iako broj krščana raste, taj rast je manji od rasta broja stanovnika te je to uzrokovalo padom u polulaciji u odnosu na 1990. kada je oko 90% Amerikanaca pripadalo Krščanstvu. Većina krščana, oko 26% je katolika, posebno na sjevroistoku i srednjem zapadu. Različitim protestantskim denominacijama pripada oko 54% Amerikanaca. U južnim državama većina su baptisti (17.2%) i metodisti (7.2%). Oko 1.4% Amerikanaca pripada židovstvu. Ostalih 18% čine ljudi bez religije, muslimani, hinduisti i budisti.

Amerika spada u visoko religiozne zemlje. Oko 44% Amerikanaca prisustvuje misi jednom tjedno. Ipak postoji razlika među saveznim državama. Tako je religioznost izraženija na jugu i srednjem zapadu nego na sjeveroistoku i zapadnoj obali.

[uredi] Kultura

Američka kultura je specifična po tome što amerikanci kao nacija nisu postojali prije 1776 godine, ali umjetnost se počela stvarati skoro istom po iskrcavanju prvih slobodnih ljudi u Novom svijetu. Spomenimo samo neke književnike:

• James Fenimore Cooper (1789 - 1851)
• Nathaniel Hawthorne (1804 - 1864)
• Saul Bellow (1921-1994)
• Jack London (1876-1916)
• Jerome David Salinger (1919-danas)
• Edgar Allan Poe (1809 - 1849)
• Herman Melville (1819 - 1891)
• Ralph Waldo Emerson (1803 - 1882)
• Henry David Thoreau (1817 - 1862)
• Mark Twain (1835 - 1910)
• Henry James (1843 - 1916)
• Walt Whitman (1819 - 1892)
• Emily Dickinson (1830 - 1886)
• Thomas Stearns Eliot (1888 - 1965)

I skladatelja:

• George Gershwin (1898. - 1937.)

I recimo da ovdje pišu značajniji američki književnici 19. stoljeća, ali ima još i 20. stoljeće, glazba, film, slikarstvo... Američka kultura je preskočila srednji vijek, barok i renesansu, ali svejedno ima što za ponuditi.

[uredi] Politička podjela

[uredi] Gradovi preko 100,000 stanovnika

Sad su 2000. godine imale 254 grada s preko 100,000 stanovnika, to su:

• 1. Abilene, Teksas, (pop. 115,930)
• 2. Akron, Ohio, (pop. 217,074)
• 3. Albuquerque, Novi Meksiko, (pop. 448,607)
• 4. Alexandria, Virginia, (pop. 128,283)
• 5. Allentown, Pennsylvania, (pop. 106,632)
• 6. Amarillo, Teksas, (pop. 173,627)
• 7. Amherst, New York, (pop. 116,510)
• 8. Anaheim, Kalifornija, (pop. 328,014)
• 9. Anchorage, Aljaska (pop. 260,283)
• 10. Ann Arbor, Michigan, (pop. 114,024)
• 11. Arlington, Teksas, (pop. 332,969)
• 12. Arlington, Virginia, (pop. 189,453)
• 13. Arvada; Colorado, (pop. 102,153)
• 14. Athens-Clarke County, Georgia, (pop. 100,266)
• 15. Augusta-Richmond County, Georgia, (pop. 195,182)
• 16. Aurora, Colorado, (pop. 276,393)
• 17. Aurora, Illinois, (pop. 142,990)
• 18. Austin, Teksas, (pop. 656,562)
• 19. Babylon, New York, (pop. 211,792)
• 20. Bakersfield, Kalifornija, (pop. 247,057)
• 21. Baltimore, Maryland, (pop. 651,154)
• 22. Baton Rouge, Louisiana, (pop. 227,818)
• 23. Beaumont, Teksas, (pop. 113,866)
• 24. Bellevue, Washington, (pop. 109,569)
• 25. Berkeley, Kalifornija, (pop. 102,743)
• 26. Birmingham, Alabama (pop. 242,820)
• 27. Boise, Idaho, (pop. 185,787)
• 28. Boston, Massachusetts, (pop. 589,141)
• 29. Bridgeport, Connecticut, (pop. 139,529)
• 30. Brookhaven, New York, (pop. 448,248)
• 31. Brownsville, Teksas, (pop. 139,722)
• 32. Buffalo, New York, (pop. 292,648)
• 33. Burbank, Kalifornija, (pop. 100,316)
• 34. Cambridge, Massachusetts, (pop. 101,355)
• 35. Cape Coral, Florida, (pop. 102,286)
• 36. Carrollton, Teksas, (pop. 109,576)
• 37. Cedar Rapids, Iowa, (pop. 120,758)
• 38. Chandler, Arizona (pop. 176,581)
• 39. Charlotte, Sjeverna Karolina, (pop. 540,828)
• 40. Chattanooga, Tennessee, (pop. 155,554)
• 41. Chesapeake, Virginia, (pop. 199,184)
• 42. Chicago, Illinois, (pop. 2,896,016)
• 43. Chula Vista, Kalifornija, (pop. 173,556)
• 44. Cincinnati, Ohio, (pop. 331,285)
• 45. Clarksville, Tennessee, (pop. 103,455)
• 46. Clearwater, Florida, (pop. 108,787)
• 47. Cleveland, Ohio, (pop. 478,403)
• 48. Colorado Springs, Colorado, (pop. 360,890)
• 49. Columbia, Južna Karolina, (pop. 116,278)
• 50. Columbus, Georgia, (pop. 185,781)
• 51. Columbus, Ohio, (pop. 711,470)
• 52. Concord, Kalifornija, (pop. 121,780)
• 53. Coral Springs, Florida, (pop. 117,549)
• 54. Corona, Kalifornija, (pop. 124,966)
• 55. Corpus Christi, Teksas, (pop. 277,454)
• 56. Costa Mesa, Kalifornija, (pop. 108,724)
• 57. Dallas, Teksas, (pop. 1,188,580)
• 58. Daly City, Kalifornija, (pop. 103,621)
• 59. Dayton, Ohio, (pop. 166,179)
• 60. Denver, Colorado, (pop. 554,636)
• 61. Des Moines, Iowa, (pop. 198,682)
• 62. Detroit, Michigan, (pop. 951,270)
• 63. Downey, Kalifornija, (pop. 107,323)
• 64. Durham, Sjeverna Karolina, (pop. 187,035)
• 65. East Los Angeles, Kalifornija, (pop. 124,283)
• 66. El Monte, Kalifornija, (pop. 115,965)
• 67. El Paso, Teksas, (pop. 563,662)
• 68. Elizabeth, New Jersey, (pop. 120,568)
• 69. Erie, Pennsylvania, (pop. 103,717)
• 70. Escondido, Kalifornija, (pop. 133,559)
• 71. Eugene, Oregon, (pop. 137,893)
• 72. Evansville, Indiana, (pop. 121,582)
• 73. Fayetteville, Sjeverna Karolina, (pop. 121,015)
• 74. Flint, Michigan, (pop. 124,943)
• 75. Fontana, Kalifornija, (pop. 128,929)
• 76. Fort Collins, Colorado, (pop. 118,652)
• 77. Fort Lauderdale, Florida, (pop. 152,397)
• 78. Fort Wayne, Indiana, (pop. 205,727)
• 79. Fort Worth, Teksas, (pop. 534,694)
• 80. Fremont, Kalifornija, (pop. 203,413)
• 81. Fresno, Kalifornija, (pop. 427,652)
• 82. Fullerton, Kalifornija, (pop. 126,003)
• 83. Garden Grove, Kalifornija, (pop. 165,196)
• 84. Garland, Teksas, (pop. 215,768)
• 85. Gary, Indiana, (pop. 102,746)
• 86. Gilbert, Arizona (pop. 109,697)
• 87. Glendale, Arizona (pop. 218,812)
• 88. Glendale, Kalifornija, (pop. 194,973)
• 89. Grand Prairie, Teksas, (pop. 127,427)
• 90. Grand Rapids, Michigan, (pop. 197,800)
• 91. Green Bay, Wisconsin, (pop. 102,313)
• 92. Greensboro, Sjeverna Karolina, (pop. 223,891)
• 93. Hampton, Virginia, (pop. 146,437)
• 94. Hartford, Connecticut, (pop. 121,578)
• 95. Hayward, Kalifornija, (pop. 140,030)
• 96. Hempstead, New York, (pop. 755,924)
• 97. Henderson, Nevada, (pop. 175,381)
• 98. Hialeah, Florida, (pop. 226,419)
• 99. Hollywood, Florida, (pop. 139,357)
• 100. Honolulu, Hawaii, (pop. 371,657)
• 101. Houston, Teksas, (pop. 1,953,631)
• 102. Huntington, New York, (pop. 195,289)
• 103. Huntington Beach, Kalifornija, (pop. 189,594)
• 104. Huntsville, Alabama (pop. 158,216)
• 105. Independence, Missouri, (pop. 113,288)
• 106. Indianapolis, Indiana, (pop. 781,870)
• 107. Inglewood, Kalifornija, (pop. 112,580)
• 108. Irvine, Kalifornija, (pop. 143,072)
• 109. Irving, Teksas, (pop. 191,615)
• 110. Islip, New York, (pop. 322,612)
• 111. Jackson, Mississippi, (pop. 184,256)
• 112. Jacksonville, Florida, (pop. 735,617)
• 113. Jersey City, New Jersey, (pop. 240,055)
• 114. Joliet, Illinois, (pop. 106,221)
• 115. Kansas City, Kansas, (pop. 146,866)
• 116. Kansas City, Missouri, (pop. 441,545)
• 117. Knoxville, Tennessee, (pop. 173,890)
• 118. Lafayette, Louisiana, (pop. 110,257)
• 119. Lakewood, Colorado, (pop. 144,126)
• 120. Lancaster, Kalifornija, (pop. 118,718)
• 121. Lansing, Michigan, (pop. 119,128)
• 122. Laredo, Teksas, (pop. 176,576)
• 123. Las Vegas, Nevada, (pop. 478,434)
• 124. Lexington-Fayette, Kentucky, (pop. 260,512)
• 125. Lincoln, Nebraska, (pop. 225,581)
• 126. Little Rock, Arkansas (pop. 183,133)
• 127. Livonia, Michigan, (pop. 100,545)
• 128. Long Beach, Kalifornija, (pop. 461,522)
• 129. Los Angeles, Kalifornija, (pop. 3,694,820)
• 130. Louisville, Kentucky, (pop. 256,231)
• 131. Lowell, Massachusetts, (pop. 105,167)
• 132. Lubbock, Teksas, (pop. 199,564)
• 133. Madison, Wisconsin, (pop. 208,054)
• 134. Manchester, New Hampshire, (pop. 107,006)
• 135. McAllen, Teksas, (pop. 106,414)
• 136. Memphis, Tennessee, (pop. 650,100)
• 137. Mesa, Arizona (pop. 396,375)
• 138. Mesquite, Teksas, (pop. 124,523)
• 139. Metairie, Louisiana, (pop. 146,136)
• 140. Miami, Florida, (pop. 362,470)
• 141. Milwaukee, Wisconsin, (pop. 596,974)
• 142. Minneapolis, Minnesota, (pop. 382,618)
• 143. Mobile, Alabama (pop. 198,915)
• 144. Modesto, Kalifornija, (pop. 188,856)
• 145. Montgomery, Alabama (pop. 201,568)
• 146. Moreno Valley, Kalifornija, (pop. 142,381)
• 147. Naperville, Illinois, (pop. 128,358)
• 148. Nashville-Davidson, Tennessee, (pop. 545,524)
• 149. New Haven, Connecticut, (pop. 123,626)
• 150. New Orleans, Louisiana, (pop. 484,674)
• 151. New York, New York, (pop. 8,008,278)
• 152. Newark, New Jersey, (pop. 273,546)
• 153. Newport News, Virginia, (pop. 180,150)
• 154. Norfolk, Virginia, (pop. 234,403)
• 155. North Hempstead, New York, (pop. 222,611)
• 156. North Las Vegas, Nevada, (pop. 115,488)
• 157. Norwalk, Kalifornija, (pop. 103,298)
• 158. Oakland, Kalifornija, (pop. 399,484)
• 159. Oceanside, Kalifornija, (pop. 161,029)
• 160. Oklahoma City, Oklahoma, (pop. 506,132)
• 161. Omaha, Nebraska, (pop. 390,007)
• 162. Ontario, Kalifornija, (pop. 158,007)
• 163. Orange, Kalifornija, (pop. 128,821)
• 164. Orlando, Florida, (pop. 185,951)
• 165. Overland Park, Kansas, (pop. 149,080)
• 166. Oxnard, Kalifornija, (pop. 170,358)
• 167. Oyster Bay, New York, (pop. 293,925)
• 168. Palmdale, Kalifornija, (pop. 116,670)
• 169. Paradise, Nevada, (pop. 186,070)
• 170. Pasadena, Kalifornija, (pop. 133,936)
• 171. Pasadena, Teksas, (pop. 141,674)
• 172. Paterson, New Jersey, (pop. 149,222)
• 173. Pembroke Pines, Florida, (pop. 137,427)
• 174. Peoria, Arizona (pop. 108,364)
• 175. Peoria, Illinois, (pop. 112,936)
• 176. Philadelphia, Pennsylvania, (pop. 1,517,550)
• 177. Phoenix, Arizona (pop. 1,321,045)
• 178. Pittsburgh, Pennsylvania, (pop. 334,563)
• 179. Plano, Teksas, (pop. 222,030)
• 180. Pomona, Kalifornija, (pop. 149,473)
• 181. Portland, Oregon, (pop. 529,121)
• 182. Portsmouth, Virginia, (pop. 100,565)
• 183. Providence, Rhode Island, (pop. 173,618)
• 184. Provo, Utah, (pop. 105,166)
• 185. Pueblo, Colorado, (pop. 102,121)
• 186. Raleigh, North Carolina, (pop. 276,093)
• 187. Ramapo, New York, (pop. 108,905)
• 188. Rancho Cucamonga, Kalifornija, (pop. 127,743)
• 189. Reno, Nevada, (pop. 180,480)
• 190. Richmond, Virginia, (pop. 197,790)
• 191. Riverside, Kalifornija, (pop. 255,166)
• 192. Rochester, New York, (pop. 219,773)
• 193. Rockford, Illinois, (pop. 150,115)
• 194. Sacramento, Kalifornija, (pop. 407,018)
• 195. Salem, Oregon, (pop. 136,924)
• 196. Salinas, Kalifornija, (pop. 151,060)
• 197. Salt Lake City, Utah, (pop. 181,743)
• 198. San Antonio, Teksas, (pop. 1,144,646)
• 199. San Bernardino, Kalifornija, (pop. 185,401)
• 200. San Buenaventura, Kalifornija, (pop. 100,916)
• 201. San Diego, Kalifornija, (pop. 1,223,400)
• 202. San Francisco, Kalifornija, (pop. 776,733)
• 203. San Jose, Kalifornija, (pop. 894,943)
• 204. Santa Ana, Kalifornija, (pop. 337,977)
• 205. Santa Clara, Kalifornija, (pop. 102,361)
• 206. Santa Clarita, Kalifornija, (pop. 151,088)
• 207. Santa Rosa, Kalifornija (pop. 147,595)
• 208. Savannah, Georgia, (pop. 131,510)
• 209. Scottsdale, Arizona (pop. 202,705)
• 210. Seattle, Washington, (pop. 563,374)
• 211. Shreveport, Louisiana, (pop. 200,145)
• 212. Simi Valley, Kalifornija, (pop. 111,351)
• 213. Sioux Falls, Južna Dakota, (pop. 123,975)
• 214. Smithtown, New York, (pop. 115,715)
• 215. South Bend, Indiana, (pop. 107,789)
• 216. Spokane, Washington, (pop. 195,629)
• 217. Spring Valley, Nevada, (pop. 117,390)
• 218. Springfield, Illinois, (pop. 111,454)
• 219. Springfield, Massachusetts, (pop. 152,082)
• 220. Springfield, Missouri, (pop. 151,580)
• 221. St. Louis, Missouri, (pop. 348,189)
• 222. St. Paul, Minnesota, (pop. 287,151)
• 223. St. Petersburg, Florida (pop. 248,232)
• 224. Sterling Heights, Michigan, (pop. 124,471)
• 225. Stamford; Connecticut, (pop. 117,083)
• 226. Stockton, Kalifornija, (pop. 243,771)
• 227. Sunnyvale, Kalifornija, (pop. 131,760)
• 228. Sunrise Manor, Nevada, (pop. 156,120)
• 229. Syracuse, New York, (pop. 147,306)
• 230. Tacoma, Washington, (pop. 193,556)
• 231. Tallahassee, Florida, (pop. 150,624)
• 232. Tampa, Florida, (pop. 303,447)
• 233. Tempe, Arizona (pop. 158,625)
• 234. Thousand Oaks, Kalifornija, (pop. 117,005)
• 235. Toledo, Ohio, (pop. 313,619)
• 236. Topeka, Kansas, (pop. 122,377)
• 237. Torrance, Kalifornija (pop. 137,946)
• 238. Tucson, Arizona (pop. 486,699)
• 239. Tulsa, Oklahoma, (pop. 393,049)
• 240. Vallejo, Kalifornija, (pop. 116,760)
• 241. Vancouver, Washington, (pop. 143,560)
• 242. Virginia Beach, Virginia, (pop. 425,257)
• 243. Waco, Teksas, (pop. 113,726)
• 244. Warren, Michigan, (pop. 138,247)
• 245. Washington, District of Columbia, (pop. 572,059)
• 246. Waterbury, Connecticut, (pop. 107,271)
• 247. West Covina, Kalifornija, (pop. 105,080)
• 248. West Valley City, Utah, (pop. 108,896)
• 249. Westminster, Colorado, (pop. 100,940)
• 250. Wichita, Kansas, (pop. 344,284)
• 251. Wichita Falls, Teksas, (pop. 104,197)
• 252. Winston-Salem, Sjeverna Karolina, (pop. 185,776)
• 253. Worcester, Massachusetts, (pop. 172,648)
• 254. Yonkers, New York, (pop. 196,086)

[uredi] Poveznice

• Popis država
• Američki marinci