Zapadna Sahara

Izvor: Wikipedija

Na području nekadašnje španjolske kolonije Zapadna Sahara (Španjolska Sahara) tijekom Zapadnosaharskog rata 1976 proglašena je Demokratska Arapska Republika Sahara (DARS) kao suverena država. Nalazi se na sjeverozapadu Afrike i graniči s Marokom, Alžirom, Mauritanijom i Atlanskim oceanom. Do sada su samo neke države, i to uglavnom afričke, priznale DARS, a čitavim područjem upravlja gotovo isključivo Marokanska okupacijska vlast. Polisario, Vlada u izbjeglištvu, ima svoje sjedište u Alžiru. Prema međunarodnom pravu budućnost tog područja, koje su Ujedinjeni narodi proglasili ne-nezavisnim teritorijem, ovisi o referendumu oko čijeg održavanja još nije bilo moguće postići suglasnost.

Sadržaj 1 Zemljopis 2 Stanovništvo 3 Povijest 4 Privreda

[uredi] Zemljopis

Zapadna Sahara se nalazi na 24°30'Sjever i 13°00'Zapad. Zemlja leži na sjeveru Afrike, u području zapadne Sahare.

Zapadna Sahara dijeli se na sjevernu trećinu Saguia el Hamra i južni dio Rio de Oro. To je vruće, suho pustinjsko područje a prevladava kamenita i šljunkovita nad pjeskovitom pustinjom. Ravna pokrajina je samo na jugu i sjeveroistoku malo brežuljkasta. Prevladava pustinjska klima, kiša je vrlo rijetka, a u blizini obale je česta magla. Vegetaciju se može naći samo u Oazama. Mogu se naći samo životinje prilagođene suhom okolišu, kao na primjer pustinjski skočimiš.

Veći gradovi su (prema popisu stanovništva 9. rujna 2004):

1. El Aaiun : 183.691 stanovnik
2. Dakhla : 58.104 stanovnika
3. Smara : 40.347 stanovnika
4. Cabo Bojador : 36.843 stanovnika
5. El Marsa : 10.229 stanovnika

[uredi] Stanovništvo

Zemlja ima 267.405 stanovnika (stanje 2004) koji su uglavnom Arapi i Berberi. Starosjedilačko stanovništvo su uglavnom arapski nomadi, a u međuvremenu velik broj živi kao izbjeglice u Alžiru ili su se iselili u Maroko. Dijelom su ih nadomjestili useljenici iz Maroka, privučeni velikim povlasticama marokanske države. Govori se uglavnom marokanski Arapski, i uz njega Hassaniya, regionalni oblik Arapskog. Gotovo 100% stanovništva su muslimani.

[uredi] Povijest

Fenička naselja gotovo da nisu ostavila trag, a područje je postalo poznato tek nakon uvođenja deva kao karavanski put. Nakon prodora Islama formirale su se na području Zapadne Sahare grupe koje su kasnije kao Almoravidi vladali većim dijelom Sjeverne Afrike i južne Španjolske.

Španjolci su 1884. proglasili protektorat nad područjem od Cap Bojadora do Cap Blanc. Ranije odvojeni distrikti Saguia el Hamra i Rio de Oro su 1958 spojeni i proglašeni prekomorskom Španjolskom Saharom. Nakon pojave fronte POLISARIO i Frankove smrti, Španjolci su napustili to područje. 1975-te je oko 300.000 ljudi ušlo u t.zv. zelenom maršu iz čitavog Maroka u tu nekadašnju koloniju.

POLISARIO je 27. veljače 1976. proglasio Demokratsku Arapsku Republiku Sahara koju Maroko nije priznao.

Maroko je 1976 anektirao dvije trećine područja Zapadne Sahare, a ostatak teritorija 1979 kada se Mauritanija povukla s tog područja. U jednom napadu marokanske vojske početkom 1976 je od fosfornih i napalm bombi poginulo oko 25.000 Saharaca.

Konačni status područja je još uvijek nejasan, jer se odluka o tome odgađa iz godine u godinu. Demokratska Arapska Republika Sahara i dalje postoji kao Oslobodilački pokret Polisario vođena od vlade u izbjeglištvu. Republiku su priznale 33 države svijeta (stanje 2001.).

1992 je sklopljen mirovni ugovor između Maroka i Polisaria, ali još uvijek oko 100.000 ljudi živi u izbjegličkom logoru u alžirskoj Sahari.

Još i danas marokanska strana blokira predviđeno održavanje referenduma o nezavisnosti tog područja.

[uredi] Privreda

Veliki dijelovi zemlje su privredno potpuno nerazvijeni. Cestovne mreže gotovo i nema. Značajne privredne grane su ribolov, iskorištavanje rudnog bogatstva (naročito fosfata, zalihe su jedne od najvećih na svijetu) i uzgoj datula koji je moguć samo u oazama. Ukupna privreda se snažno subvencionira poreznim sredstvima Maroka, a u okviru projekta naseljavanja Marokanaca se i puno gradi.