Zapotec
Izvor: Wikipedija
Zapotec (Zapoteco, Zapoteca) su Indijanski narod iz Meksika, nastanjen prvenstveno u južnoj Oaxaci i na prevlaci Tehuantepec.
O njihovom porijeklu malo je poznato jer nemaju tradicija ni legendi o svojim migracijama, osim da potječu direktno od stijenja, drveća i jaguara. Jezično se klasificiraju porodici Zapotecan, Velika porodica Oto-Manguean.
Rani Zapoteci bili su sjedilački narod, agrikulturan i graditelji gradova koji su obožavali panteon bogova na čelu s kišnim-bogom Cosijo. Svećenička hijerarhija regulirala je vjerske običaje koji su ponekad uključivali i ljudske žrtve koje su ponekad oderane žive. Zapoteci su obožavali svoje pokojne i vjerovali u podzemni raj. Religiozno središte bilo im je u Mitli a glavno središte Monte Albán, gdje se civilizacija razvijala možda više od 2,000 godina prije. Po umjetnosti, arhitekturi, hijeroglifima, matematici i kalendaru oni su slični Mayama i Toltecima. Mixteci koji su došli sa sjevera zamijenili su Zapoteke u Monte Albánu i kasnije u Mitli.
Zapoteci zauzeše Tehuantepec od Zoquean plemena i zaljev Tehuantepec od Huave plemena. Od sredine 15. stoljeća Zapoteci i Mixteci se trude da zadrže Asteke podalje od kontrole trgovačkih putova za Chiapas i Guatemalu. Pod svojim najvećim kraljem Cosijeza Zapoteco odolijevaju dugoj opsadi na stjenovitoj planini Giengola, vidikovcem nad Teheantepecom, i uspješno održavaju svoju političku autonomiju pred Astecima sve do dolaska Španjolaca.
Danas se Zapoteci sastoje od dvije glavne grupe, onu u planinskim dolinama južne Oaxace i grupu iz južnog dijela prevlake Tehuantepec.
Svih zajedno ima oko 300,000.
