Žakanje

From Wikipedia

Žakanje Image:Žakanje (grb).gif
Županija	Karlovačka
Broj stanovnika (2001.)	3.193
Površina	45 km ²
Naselja u sastavu općine	Breznik Žakanjski, Brihovo, Bubnjarci, Bubnjarački Brod, Donji Bukovac Žakanjski, Ertić, Gornji Bukovac Žakanjski, Jadrići, Jugovac, Jurovo, Jurovski Brod, Kohanjac, Mala Paka, Mišinci, Mošanci, Pravutina, Sela Žakanjska, Sračak, StankovciTemplate:Newdsm, Velika Paka, Zaluka Lipnička, Žakanje
Načelnik općine	Josip Hribljan
Poštanski broj	47276 Žakanje
Žakanje Žakanje na karti Hrvatske

Žakanje je naselje i sjedište istoimene općine u centralnom dijelu Hrvatske, na granici sa Slovenijom. Administrativno pripada Karlovačkoj županiji.

[uredi - уреди] Geografija

Općina Žakanje smještena je u zapadnom dijelu Republike Hrvatske. Njena površina iznosi 42 km².

Svojim zapadnim dijelom, tokom rijeke Kupe, graniči s Republikom Slovenijom, na istoku graniči s općinom Kamanje, a na jugu s općinama Ribnik i Netretić. Kroz općinu prolazi državna cesta od Karlovca do graničnog prijelaza Jurovski Brod i županijska cesta od Karlovca preko Ozlja do istog graničnog prijelaza. Kroz općinu prolazi i željeznička pruga od Karlovca do Ljubljane.

U općini Žakanje nalaze se 22 naselja.

[uredi - уреди] Stanovništvo

Općina Žakanje broji 2159 stanovnika.

[uredi - уреди] Uprava

[uredi - уреди] Povijest

U prošlosti su na području današnje općine Žakanje bili razasuti brojni dvorci. Imanje dvorac Bubnjarci spominje se još u 15. stoljeću. Jedan od posljednjih vlasnika bio je Filip Šufflay, u svoje vrijeme jedan od najznačajnijih veleposjednika u Hrvatskoj. Danas nisu sačuvani niti ostaci tog dvorca. Dvorac Jurovo bio je arhitekturni biser svog vremena okružen prekrasnim perivojem i imanjem od 225 hektara. Sagrađen je negdje krajem 16. ili početkom 17. stoljeća. Bio je u vlasništvu obitelji Zrinski, Benić, Modrušan te Vranyczany. U 20. stoljeću služio je kao matični ured. Srušen je 1956. godine odlukom ondašnje političke vlasti. Na brijegu iznad Žakanje nalazio se dvorac Šimunec. U samom Žakanju je nekoć bio dvorac u vlasništvu Zrinskih, Benića i Tomašića. Dvorovi su bili i u Zaluki, Kohanjcu, Jankovrhu i Obrhu.

[uredi - уреди] Gospodarstvo

Na području općine Žakanje razvijeno je malo i srednje poduzetništvo. Najveće poduzeće je Beti Žakanje s 150 zaposlenih. U ravničarskom dijelu, uz Kupu razvijaju se seoska gospodarstva koja se pretežno bave stočarstvom.

[uredi - уреди] Slavni ljudi

Juraj Križanić, hrvatski pisac i političar.
Božidar Širola, hrvatski skladatelj, muzikolog i etnomuzikolog.

[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Žakanju sagrađena je 1896. na mjestu starije kapele. U crkvi se nalazi mramorni oltar Svetog Mihovila iz 1776. godine prenesen iz Zagrebačke katedrale. To je jednobrodna crkva sa zvonikom nad zapadnim pročeljem.
Kapela Svetog Križa u Bubnjarcima sagrađena je 1753. godine.
Kapela na čast Majke Božje u Donjem Bukovcu izgrađena je 90-ih godina prošlog stoljeća.
Kapela Svetog Antuna u Mišincima sagrađena je u 18. stoljeću, a obnavljana u 19. stoljeću. Svetište je stariji dio, dok je lađa kasnije dograđena.
Kapela Svetog Filipa u Brihovu.
Kapelica Majke Božje Kraljice Svibnja u Žakanjskim Selima.
Kapelica Srca Isusova u Brezniku.
Kapelica Sedam Žalosti Majke Božje u Kohanjcu.
Kapelica Svetog Ivana Krsitelja u Maloj Paki.
Kapela Majke Božje Žalosne u Lipničkoj Zaluki je građevina novijeg doba, građena krajem 19. stoljeća.
Kapela Svetog Leonarda u Pravutini iz početka 20. stoljeća je manji sakralni objekt centralnog tipa.
Kapelica Majke Božje Žalosne u Pobijenki na lokalitetu izvan naselja gdje se prema predaji odigrala bitka s Turcima.
Kapelica Svetog Mihovila u Velikoj Paki.
Kapelica Majke Božje Kraljice Hrvata u Mošancima.

Najznačajnija prirodna znamenitost općine Žakanje je rijeka Kupa koja se na ovom području iz brzinske gorske rijeke pretvara u mirniju rijeku. Uređeno je šest slapova (Sračak, Mala Paka, Pravutina, Mišinci, Bubnjarci i Jurovo). Na ponekim od tih prirodnih fenomena sačuvane su stare mlinice. Tu je moguće doći na piknik i loviti mnogobrojnu ribu. U Kupi se može uživati i kupajući se na uređenim kupalištima (Pravutina, Jurovo, Bubnjarci).

[uredi - уреди] Obrazovanje

U Žakanju je 1857. počela s radom prva škola na ovom području. Zgrada škole izgrađena je 1859. a dograđena je 1900. Na današnju lokaciju škola seli 1958. u preuređenu zgradu Zadružnog doma. Zgrada je dograđena 1972. i ponovno 1986. godine. Škola u Velikoj Paki počela je s radom 1892. godine, a prestala je s radom 1984. zbog premalog broja učenika. U Bubnjarcima je otvorena škola 1922. godine.

[uredi - уреди] Kultura

Kulturno umjetničko društvo Žakanje osnovano je 1983. godine. Društvo broji stotinjak članova i nastupa na brojnim smotrama folklora u Hrvatskoj.

Značajnu ulogu u društvenom životu općine Žakanje ima vatrogastvo koje ima gotovo stoljetnu tradiciju. Općina Žakanje je po broju vatrogasaca i dobrovoljnih vatrogasnih društava u odnosu na broj stanovnika najbrojnija u Hrvatskoj. Ukupno ima 11 vatrogasnih društava (Brihovo, Bubnjarci, Jurovo, Jurovski Brod, Kohanjac, Mišinci, Pravutina, Velika Paka, Zaluka, Žakanje, Žakanjska Sela).

[uredi - уреди] Sport

Nogometni klub Croatia 78 Žakanje osnovan je 1978. godine kao jedna od prvih klubova u Hrvatskoj koji je tada nosio to ime. Klub broji stotinjak članova, nogometaša u četiri uzrasne selekcije i natječe se u Prvoj županijskoj ligi. Od sezone 2006./2007. klub se natječe u 4. HNL, a broji pet uzrastnih selekcija. SD Bubnjarci osnovano 2000 godine. ističe nastupe u nogometnim natjecanjima i rafting aktivnošću. Broji preko 50 članova aktivnih i desetak podupirajućih.