Cetingrad

From Wikipedia

Cetingrad Image:Cetingrad (grb).gif
Županija	Karlovačka
Broj stanovnika (2001.)	2.746
Površina	140 km ²
Naselja u sastavu općine	Batnoga, Begovo Brdo, Bilo, Bogovolja, Buhača, Cetingrad, Cetinski Varoš, Delić Poljana, Donja Žrvnica , Donje Gnojnice , Đurin Potok , Glinice, Gnojnice, Gojkovac, Gornja Žrvnica, Gornje Gnojnice, Grabarska, Kapljuv, Kestenje, Komesarac, Kruškovača, Kuk, Luke, Maljevac, Maljevačko Selište, Pašin Potok, Podcetin, Polojski Varoš, Ponor, Ruševica, Sadikovac, Srednje Selo, Strmačka, Šiljkovača, Tatar Varoš, Trnovi
Načelnik općine	Milan Gašparin
Poštanski broj	47222 Cetingrad
Cetingrad Cetingrad na karti Hrvatske

Cetingrad je naselje i sjedište istoimene općine u centralnom dijelu Hrvatske. Administrativno pripada Karlovačkoj županiji.

Sadržaj/Садржај

1 Geografija
2 Stanovništvo
- 2.1 Nacionalni sastav, 2001.
3 Uprava
4 Historija
5 Gospodarstvo
6 Slavni ljudi
7 Spomenici i znamenitosti
8 Obrazovanje
9 Kultura
10 Sport
11 Vanjske poveznice

[uredi - уреди] Geografija

Cetingrad

Cetingrad je mjesto u središnjem djelu Hrvatske. Nastao je nedaleko od ruševina srednjevjekovne tvrđave Cetin. Općina Cetingrad nalazi se na području županije Karlovac. Graniči s općinama Slunj, Rakovica, Topusko, Vojnić i općinom Velika Kladuša u Bosni i Hercegovini.

[uredi - уреди] Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Cetingrad imala je 2.746 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja:

Batnoga - 128
Begovo Brdo - 7
Bilo - 58
Bogovolja - 205
Buhača - 29
Cetingrad - 351
Cetinski Varoš - 57
Delić Poljana - 16
Donja Žrvnica - 9
Donje Gnojnice - 31
Đurin Potok - 74
Glinice - 67
Gnojnice - 47
Gojkovac - 20
Gornja Žrvnica - 2
Gornje Gnojnice - 47
Grabarska - 154
Kapljuv - 34
Kestenje - 37
Komesarac - 182
Kruškovača - 108
Kuk - 7
Luke - 27
Maljevac - 149
Maljevačko Selište - 1
Pašin Potok - 238
Podcetin - 69
Polojski Varoš - 50
Ponor - 123
Ruševica - 65
Sadikovac - 51
Srednje Selo - 30
Strmačka - 22
Šiljkovača - 71
Tatar Varoš - 167
Trnovi - 13

[uredi - уреди] Nacionalni sastav, 2001.

Hrvati - 2.105 (76,66)
Bošnjaci - 269 (9,80)
Srbi - 145 (5,28)
Nijemci - 1
Ukrajinci - 1
ostali - 134 (4,88)
neopredijeljeni - 39 (1,42)
nepoznato - 52 (1,89)

[uredi - уреди] Uprava

Srednje velika općina podijeljena je u 36 naselja koja čine 10 mjesnih odbora. Ustroj općine:

općinsko vijeće (14 članova, u koje su sukladno zakonu uključene nacionalne manjine)
općinsko poglavarstvo (5 članova)
jedinstveni upravni odjel (8 djelatnika)

Općina ima i vlastiti komunalni pogon. Postoji i Vijeće bošnjačke nacionalne manjine.

Načelnik općine: Nikola Paulić.

[uredi - уреди] Historija

Cetingrad duguje svoje ime i povijest obližnjim ruševinama starog grada Cetina. Vrijeme nastanka Cetina nije poznato no postoje naznake, da je postojao već u vrijeme Rimskog carstva.

Srednji vijek bio je razdoblje najvećeg procvata Cetina. Pokraj tvrđave nalazio se franjevački samostan i nekoliko crkava. U to vrijeme Cetin je bio vlast Frankopana i odigrao je važnu ulogu u hrvatskoj povijesti. Poslije poraza u Mohačkoj bitki 1526 god. u Cetinu se sastalo hrvatsko plemstvo na Cetinskom Saboru. 1.1. 1527. izabrali su habsburškog nadvojvodu Ferdinanda Habsburškog za svojega kralja. Povelja, koju su tom prilikom potpisali hrvatski velikaši i predstavnici Ferdinanda Habsburškog jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državotvornosti i pohranjena je u Austrijskom Državnom Arhivu u Beču.

Tijekom sljedečih stoljeća Cetin je postao dio Vojne Krajine, granice između Habsburške monarhije i Osmanskog Carstva. U to vrijeme zauzeli su ga Turci u više navrata. Više puta bio je razrušen i popravljan. 1790 god. austrijske čete pod zapovijedništvom generala Walischa konačno su ga vratile u sastav Habsburške monarhije. S prestankom turske opasnosti tvrđava je napuštena i upotrebljena kao kamenolom. Civilne vlasti su preseljene u Cetingrad, koji je nastao sjeverno od Cetina.

Tijekom 19. i 20. stoljeća područje Cetingrada je rijetko naseljeno i bez pravih mogućnosti za ekonomski razvoj. Drugi svjetski rat ponovo donosi smrt i razaranje u te krajeve. Za vrijeme Titove Jugoslavije to je područje zapostavljeno. Zbog siromaštva stanovništvo se iseljava, najprije u Ameriku, Kanadu i Australiju a poslije u europske države.

1991 god. JNA uz pomoć lokalnog srpskog stanovništva zauzela je grad i potpuno ga razorila. Razdoblje od 1992. do 1995 god. većina stanovnika provela je u izbjeglištvu. 1995 g., u vrijeme okupacije, JNA je u blizini Cetingrada srušila UN-ov helikopter. U nesreći je poginuo Irfan Ljubijankić, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Cetingrad je oslobođen 7. kolovoza 1995 u Operaciji Oluja.

Poslije rata grad je uspješno obnovljen i većina stanovništva vratila se na svoje domove.

[uredi - уреди] Gospodarstvo

Glavna gospodarska djelatnost je proizvodnja i prodaja poljoprivrednih proizvoda te proizvodnja mlijeka, sira i uzgoj stoke.

Prateća gospodarska djelatnost je malo i srednje poduzetništvo (obrada drveta, prijevozničke usluge, trgovina, ugostiteljstvo).

Zbog lijepe prirode i bogate šume postoje i dobre mogućnosti za lovni i seoski turizam.

[uredi - уреди] Slavni ljudi

Ivan Frankopan Cetinski

[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti

Stari grad Cetin
Crkva Uznesenja bl. djevice Marije
Spomenik poginulim hrvatskim braniteljima

[uredi - уреди] Obrazovanje

Jedna osnovna škola u Cetingradu koja u svom sastavu ima PŠ Maljevac.

[uredi - уреди] Kultura

Glavni godišnji događaji su Dan općine (7. kolovoza) i zborovi na dan Sv. Josipa, Sv. Petra i Pavla i Blagdan Velike Gospe. Na dan Sv. Josipa svake se godine održava i tradicionalni stočni sajam. U Cetingradu djeluje KUD Cetingradska Tamburica.

[uredi - уреди] Sport

Nogometni klub Cetingrad 2004 god. izborio je ulazak u 1. županijsku ligu Karlovačke županije. Iste godine izgrađen je i nogometni stadion. Na području općine djeluje i Lovačko društvo Kuna.