Borisav Stanković

From Wikipedia

Borislav - Bora Stanković (Vranje, 22. III. 1876. - Beograd, 22. X. 1927), književnik.

Sadržaj/Садржај 1 Biografski podaci 2 Književno djelo 3 Bibliografija 3.1 Knjige 3.2 Pripovijetke

[uredi - уреди] Biografski podaci

• 1875. - 31. III. rodio se u Vranju, gdje je završio osnovnu školu i maturu u tamošnjoj gimnaziji. (Datum rođenja naveden u knjizi Borisav Stanković: "Pripovetke", Novi Sad-Beograd, 1970. ne slaže se s datumom iz "Opće enciklopedije"".)
• 1902. - završava Pravni fakultet u Beogradu i ženi se Angelinom Milutinović iz Beograda.
• 1903-1904. - provodi godinu dana u Parizu.
• 1904. - počinje svoje službovanje kao carinik; bio je zatim poreznik, kontrolor državne trošarine u Bajlonijevoj pivari, a pred Prvi svjetski rat postao je činovnik Crkvenog odeljenja Ministarstva prosvete.
• 1915. - povlači se iz Beograda, oktobra ostavlja porodicu u Kraljevu i odlazi u Niš, zatim u Crnu Goru, gdje je u Podgorici zarobljen; odatle su ga Austrijanci internirali u Derventu, odakle je pušten kući u Beograd.
• 1920. - činovnik Umetničkog odeljenja Ministarstva prosvete.
• 1927. - 22. X. umire u Beogradu.

[uredi - уреди] Književno djelo

Javljajući se u vrijeme kad se mlađa generacija sve intenzivnije orijentira prema zapadnjačkim uzorima, ostaje privržen realističkim tadicijama i djelo mu je prožeto simpatijom za patrijarhalni svijet stare Srbije. Opisujući tragične ličnosti, junake koji propadaju kao "poetične žrtve ljubavi" dao je upečatljivu sliku zavičajnog Vranja, raslojavanje i degeneraciju starih trgovačkih porodica, prodiranje seoskog elementa u grad. Bio je slikar strasnih sukoba i nostalgije za mladošću, proza mu je nadahnuta osjećajem fatalizma i istočnjačke čulnosti. Pored pripovijetki i romana okušao se i kao dramski pisac. Beogradske prilike za I. svjetskog rata opisao je u memoarskom djelu "Pod okupacijom". Ulazi u red značajnih imena srpske proze na početku XX. stoljeća i po Skerlićevim riječima "to je možda najjači talenat koji je ikada bio u srpskoj književnosti".

[uredi - уреди] Bibliografija

[uredi - уреди] Knjige

• "Majka na grobu svoga jedinca", prvi objavljeni rad, pjesma. "Golub", 1. XI. 1894.
• "Iz starog jevanđelja", Beograd, 1899.
• "Koštana". "Komad iz vranjskog života u četiri čina s pevanjem", Beograd, 1902
• "Božji ljudi", Novi Sad, 1902.
• "Stari dani", Beograd, 1902.
• "Koštana". Dramske priče, Sremski Karlovci, 1905.
• "Pokojnikova žena", Beograd, 1907.
• "Nečista krv", Beograd, 1910.
• "Njegova Belka", Beograd, 1921.
• "Koštana". "Komad iz vranjskog života s pevanjem", Beograd, 1924.
• "Drame". (Koštana. - Tašana. - Jovča. - Dramatizacija "Nečiste krvi"), Beograd, 1928.
• "Pod okupacijom", Beograd, 1929.
• "Sabrana dela", I-II, Beograd, "Prosveta", 1956.

[uredi - уреди] Pripovijetke

• * * * (1902)
• * * * (1902)
• * * * (1902)
• "Baba Stana" (1907)
• "Bekče" (1901)
• "Biljarica" (1902)
• "Copa" (1902)
• "Č'a Mihailo" (1902)
• "Đurđevdan" (1898)
• "Jovan" (1902)
• "Jovča" (1901)
• "Jovo-to" (1909)
• "Ludi Stevan" (1902)
• "Ljuba i Naza" (1902)
• ''Mace" (1902)
• "Manasije" (1902)
• "Marko" (1902)
• "Menko" (1902)
• ''Mitka" (1902)
• "Moj zemljak" (1909)
• "Naš Božić" (1900)
• "Nuška" (1899)
• "Njegova Belka" (1920)
• "Oni" (1901)
• "Paraputa" (1902)
• "Pokojnikova žena" (1902)
• "Rista krijumčar" (1905)
• "Stanko 'Čisto brašno'" (1902)
• "Stanoja" (1898)
• "Stari dani" (1900)
• "Stari Vasilije" (1906)
• "Stevan Čuklja" (1906)
• "Taja" (1901)
• "Tetka Zlata" (1909)
• "U noći" (1899)
• "Uvela ruža (iz dnevnika)" (1899)
• "U vinogradima" (1899)
• "Zadušnica" (1902)

---

Izvori:

• "Opća enciklopedija JLZ", Zagreb, 1977-1988.
• Borisav Stanković: "Pripovetke", Novi Sad-Beograd, 1970. (izvor za biografske podatke, bibliografiju i popis pripovijedaka).