Pirovac

From Wikipedia

Pirovac
Županija	Šibensko-kninska
Broj stanovnika (2001.)	1.846
Površina	40,97 km ²
Naselja u sastavu općine	Kašić, Pirovac, Putičanje
Načelnik općine	Ante Šparica
Poštanski broj	22213 Pirovac
Pirovac Pirovac na karti Hrvatske

Pirovac je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se u Dalmaciji, na obali Jadranskog mora, a administrativno pripada Šibensko-kninskoj županiji.

[uredi - уреди] Geografija

Općina Pirovac obuhvaća tri naselja: Pirovac, Kašić i Putičanje. Nalazi se na Jadranskoj magistrali, 23 km sjeverozapadno od Šibenika, na obali Pirovačkog zaljeva.

U Srednjem vijeku vlasništvo stare hrvatske plemenitaške loze Šubića, kasnije u rukama Šibenske biskupije i šibenskog plemstva, Pirovac je sa svojim prekrasnim plažama oduvijek bio mjesto za odmor privilegiranih, mjesto za ugodno življenje. O tome svjedoče i stari zapisi o Pirovcu (prve spomene nalazimo vec u dokumentima s kraja 13. stoljeća), ali i ostaci naselja iz vremena Rimskog imperija na obližnjem otoku Sv. Stjepana. Naselje se posebno brzo razvijalo tijekom 15. i 16. stoljeća kada ga naseljavaju bjegunci pred turskom najezdom. Brojni povijesni spomenici iz toga vremena svjedoče o dinamičnom razvoju mjesta u davnim stolječima: gotički sarkofag s reljefom iz 1447. g. u kapelici obitelji Vrančić-Draganić na mjesnom groblju, gotička crkva Sv. Jurja iz 1506. godine koja je u 18. st. obnovljena u baroknom stilu, ostaci franjevackog samostana na otoku Sv. Stjepana iz 1511. godine.

[uredi - уреди] Privreda

Pirovac je uz Primošten, Vodice i Murter najznačajnije turističko središte Šibenske rivijere. Turizam je osnovna gospodarska djelatnost na području općine Pirovac. Smještaj je organiziran u apartmanima i sobama privatnih iznajmljivača.

Osim bavljenja turizmom, oko 1500 stanovnika Pirovca ostalo je vjerno tradicionalnom, zdravom načinu života oslonjenom na ribarstvo i poljoprivredu (višnja, maraška, maslina, vinova loza, smokva). Naselje je zadržalo sve tipične značajke mediteranskog arhitektonskog izričaja.

[uredi - уреди] Slavni ljudi

[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti

Mjesto krasi nekoliko vrijednih kulturno-povijesnih spomenika. Važni spomenici iz tog doba su: stari bedemi podignuti 1505. godine i crkva Sv. Jurja podignuta 1506. godine, a sagradio ih je Petar Draganić. Crkva je rekonstruirana u 18. stoljeću u baroknom stilu, gotički sarkofag u kapeli obitelji Vrančić - Draganić nalazi se na mjesnom groblju s reljefom iz 1447. godine i ostaci staroga franjevačkog samostana iz 1511. godine na otoku Sv. Stjepana. Na otoku su pronađeni ostaci rimske civilizacije.