Šibenik

From Wikipedia

Šibenik Image:Šibenik (grb).gif
Županija	Šibensko-kninska
Broj stanovnika (2001.)	51.553
Poštanski broj	{{{poštanski broj}}}
Gradonačelnik/ca	Nedjeljka Klarić
Šibenik Šibenik na karti Hrvatske

Šibenik je grad u Hrvatskoj.

Sadržaj/Садржај

1 Geografija
2 Stanovništvo
3 Uprava
4 Historija
5 Privreda
6 Kultura
7 Prometna povezanost
8 Meteorološke značajke
9 Poznati Šibenčani
10 Spomenici i znamenitosti
11 Obrazovanje
12 Sport
13 Vanjske poveznice

[uredi - уреди] Geografija

Image:Sibenik.jpg

Šibenik - pogled na katedralu sv. Jakova i Šibenski zaljev

Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne zemljopisne širine i 15˚55 istočne zemljopisne dužine. Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom i kanjonom rijeka Krke i Čikole. Pejzaž regije je vrlo raznolik, a more je najveća bogatstvo i osnovni prirodni izvor koji određuje gospodarsku osnovu. Zračna duljina obale je 56, 2 km, a stvarna čak 805,9 km. Na području županije nalaze se i dva nacionalna parka, Krka i Kornati. Prosječna gustoća naseljenosti je 51.7 st. na km2.

[uredi - уреди] Stanovništvo

[uredi - уреди] Uprava

[uredi - уреди] Historija

Šibenik, najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, nalazi se u najzaštićenijoj prirodnoj luci, posred istočne obale Jadranskog mora, prastarog mare Adriaticuma, na ušću rijeke Krke, vjerojatno na mjestu gdje su neki od prvih doseljenih Hrvata ugledali more. Prvi se put spominje 1066. (darovnica kralja Petra Krešimira IV). Nakon hrvatskih vladara (i hrvatsko-ugarskih) i povremene vladavine Venecije, u 15. stoljeću dolazi pod gotovo 400-godišnju vlast Venecije, a iz tog razdoblja potječe i najznačajniji kulturno-povijesni spomenik Šibenika - poznata šibenska katedrala sv. Jakova, građena u 15. i 16. stoljeću. 1797. Šibenik ulazi u sastav Habsburške monarhije (uz kratkotrajnu vlast Francuske u vrijeme Napoleona) sve do 1918.

Za vrijeme drugog svjetskog rata Šibenik je u aprilu 1941, okupiran, a kasnije anektiran od strane Italije. Šibenčani su uglavnom bili u partizanima, u velikom broju. Mnogo Šibenčana je u partizane išlo već 1941., a najviše 1943. nakon kapitulacije Italije. Mnogo ih je poginulo na bojišnicama diljem bivše Jugoslavije, a najviše u Hrvatskoj i BiH. Partizani su Šibenik ušli 3.11. 1944.

Kao i cijela Hrvatska i Šibenik je bio u sklopu Jugoslavije od 1945. do 1991.g.

Grad Šibenik i okolica su se na početku rata u Hrvatskoj našli na udaru krajinskih snaga iz dalmatinskog zaleđa, kojima je s vremenom sve više potpore davala JNA. Kada su u septembru 1991. blokirane kasarne i drugi objekti JNA, Kninski korpus pod generalom Ratkom Mladićem je pokrenuo veliku ofenzivu na Šibenik. Nakon višednevnih žestokih borbi, poznatih kao tzv. rujanski rat, snage JNA su prisiljene na povlačenje, te su se ti događaji smatrali jednom od prvih velikih hrvatskih pobjeda u ratu. Sam Šibenik je relativno malo stradao u tim događajima, ali je nakon Operacije Maslenica 1993. godine podvrgnut stalnom bombardiranju s krajinskih položaja, koji su izazvali razaranja i ljudske žrtve. Ratne operacije u okolici Šibenika su završile s Operacijom Oluja u augustu 1995.

[uredi - уреди] Privreda

Danas je Šibenik glavni grad, kulturno-prosvjetno, administrativno i gospodarsko središte Šibensko-Kninske županije koje broji 51 553 stanovnika ( 2001., zajedno s prigradskim naseljima). Do 80-ih godina 20. stoljeća Šibenik je bio jaki industrijski centar (tvornice "TEF" i "TLM"), šibenska luka je bila među najvećima u bivšoj Jugoslaviji, no dolazi do gospodarskog pada, a u 90-ima TEF prestaje s radom (tvornica je uklonjena), a TLM koji je znatno oštećen u ratu, znatno je smanjio proizvodne kapacitete.

[uredi - уреди] Kultura

Od 1960. godine redovito se održava Međunarodni dječji festival (počinje krajem lipnja i traje 2 tjedna), najveći kulturni događaj u Šibeniku, koji okuplja plesne, dramske, likovne i druge umjetnike i društva iz cijeloga svijeta. Turizam ima sve veću važnost.

[uredi - уреди] Prometna povezanost

Grad Šibenik ima izuzetno značajan prometni položaj, dobre veze omogućuju izravne komunikacije. Okosnica je Jadranska turistička cesta s odvojcima do Drniša (32 km) i Knina (56 km) te dalje u unutrašnjost Hrvatske. U lipnju 2005., dovršetkom nekoliko dionica autoceste Zagreb-Split, Šibenik je povezan sa Zagrebom autocestom. Značajna je prometnica i željeznička pruga koja vodi prema Zagrebu i Splitu. Zračni se promet odvija preko zračne luke Split (50 km od Šibenika) i zračne luke Zadar (70 km od Šibenika).

[uredi - уреди] Meteorološke značajke

U primorskom dijelu regije klima je izrazito mediteranska, a njezin je veliki utjecaj i na kontinentalnom prostoru regije. Na obalnom prostoru vrlo je visoka srednja godišnja osunčanost (2710 sati), prema unutrašnjosti insolacija se smanjuje. Temperature su ljeti relativno visoke, međutim ublažuje ih ugodan vjetar maestral koji puše s mora na kopno. Uz obalu su zime umjerene ili blage. Oborina je najviše zimi, a ljeta su pretežno suha. Ukupna godišnja količina oborina je 803mm. U najvećem dijelu šibenske regije prevladavaju vjetrovi bura i jugo, uz obalni pojas ljeti osvježavajući maestral.

[uredi - уреди] Poznati Šibenčani

Nikola Tavelić
Antun Vrančić
Faust Vrančić
Juraj Šižgorić, pjesnik
Juraj Šižgorić, biskup
Juraj Ćulinović
Juraj Dalmatinac
Julije Skjavetić
Simo Matavulj
Ivan Lukačić
Ivo Brešan
Vinko Brešan
Goran Višnjić
Arsen Dedić
Dražen Petrović
Nicolo Tommaseo
Tonko Ninić
Vice Vukov
Ivo Patiera
Špiro Guberina
Aleksandar Ale Guberina
Maksim Mrvica

[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti

Katedrala Sv. Jakova,
Šibenska gradska vijećnica,
Kneževa palača (Muzej grada Šibenika),
Kazalište,
Samostan i crkva Sv. Frane,
Samostan i crkva Sv. Luce,
Crkva Sv. Lovre,
Crkva Sv. Duha,
Crkva Sv. Nikole,
Crkva Sv. Križa,
Crkva Sv. Dominika,
Crkva Gospe vanka grada,
Crkvica Svih Svetih,
Crkva Sv. Grgura (muzej),
Crkva Sv. Barbare (muzej),
Crkva Sv. Krševana (galerija)...

[uredi - уреди] Obrazovanje

Osnovne škole: "Vidici", "Fausta Vrančića", "Jurja Šižgorića", "Jurja Dalmatinca", "Petra Krešimira IV", "Tina Ujevića".

Srednje škole: "Ekonomsko-upravno-birotehnička i trgovačka škola", "Turističko ugostiteljska škola", "Tehnička škola", "Gimnazija Antuna Vrančića", "Industrijsko obrtnička škola", "Škola za obrtnička zanimanja", "Medicinska i kemijska škola", "Prometno-tehnička škola", Glazbena škola "Ivana Lukačića".

Viskoko školstvo: Visoka škola za turistički menadžment

[uredi - уреди] Sport

Šibenik je i grad mladih i grad sporta. U gradu Šibeniku sportašima je na raspolaganju četrdeset sportskih objekata: tri nogometna igrališta, dva bazena (otvorenog i zatvorenog tipa), velika sportska dvorana na Baldekinu za razne namjene, devet manjih sportskih dvorana, dva kompleksa teniskih igrališta, više automatskih kuglana, Veslački centar u Zatonu te na obali u Šibeniku...