Bjelovarsko-bilogorska županija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Bjelovarsko-bilogorska županija
(Zastava) (Grb)
Sjedište županije	Bjelovar
Površina	2 652 km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	133 084 50/km²;
Župan	Damir Bajs

Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske. U privrednom smislu je najjača poljoprivredna županija u Hrvatskoj.

Sadržaj 1 Historija 2 Županijska uprava 3 Administrativna podjela 4 Stanovništvo 5 Geografija 6 Privreda 7 Kultura 8 Vanjski linkovi

[uredi] Historija

[uredi] Županijska uprava

Trenutni župan Bjelovarsko-bilogorske županije je Damir Bajs, a dožupan Krešo Jelavić.

[uredi] Administrativna podjela

Županija je podijeljena na 5 gradova i 18 općina.

• Gradovi:
  • Bjelovar
  • Čazma
  • Daruvar
  • Garešnica
  • Grubišno Polje

• Općine:
  • Općina Berek
  • Općina Dežanovac
  • Općina Đulovac
  • Općina Hercegovac
  • Općina Ivanska
  • Općina Kapela
  • Općina Končanica
  • Općina Nova Rača
  • Općina Rovišće
  • Općina Severin
  • Općina Sirač
  • Općina Šandrovac
  • Općina Štefanje
  • Općina Velika Pisanica
  • Općina Veliki Grđevac
  • Općina Veliko Trojstvo
  • Općina Velika Trnovitica
  • Općina Zrinski Topolovac

[uredi] Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine županija je imala 133 084 stanovnika (3 % stanovništva Hrvatske) s prosječnom gustoćom naseljenosti od 50 stanovnika/km².

Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 82.6%, Srbi 7.1%, Česi 5.3%, Mađari 0.9% i 4,1% ostali. U ovoj županiji živi najviše pripadnika češke nacionalne manjine u Hrvatskoj te je stoga u njoj (Daruvar, Grubišno Polje) središte dešavanja za navedenu nacionalnu manjinu.

[uredi] Geografija

Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u istočnom dijelu skupine županija središnjega područja Hrvatske. Na sjeveru graniči s Koprivničko-križevačkom, na sjeveroistoku s Virovitičko-podravskom, na jugu sa Sisačko-moslavačkom i na zapadu sa Zagrebačkom županijom.

Obuhvata prostor četiri karakteristične geografske cjeline: Bilogoru (sjeverno i sjeveroistočno), rubne masive Papuka i Ravne gore (istočno), Moslavačku goru (jugozapadno), i dolinu rijeke Česme i Ilove (zapadno, središnje i južno).

Bjelovarsko-bilogorska županija zauzima površinu od 2.652 km², što je 3,03% od ukupne površine Hrvatske i na njenom području živi 131.343 stanovnika prema popisu iz 2001. godine, što iznosi oko 3% stanovništva Hrvatske. Središte županije je grad Bjelovar s 41.083 stanovnika ili 31,3% od ukupnog broja. Bjelovar je političko, kulturno i privredno središte županije i u njemu se nalaze mnogobrojne institucije koje svojim aktivnim djelovanjem daju primjeren značaj gradu. Tu su još i gradovi Daruvar, Čazma, Garešnica i Grubišno Polje, koji svojim posebnostima i specifičnostima u privrednom i društvenom životu daju cjelovitu sliku područja Bjelovarsko-bilogorske županije. U sastavu županije nalazi se i 18 općina u kojima se čine značajni napori da se oživi i ojača privredni potencijal i obogati društveni život.

[uredi] Privreda

Područje Bjelovarsko-bilogorske županije obiluje značajnim izvorima nafte, plina, kvarcnog pijeska, gline, termalnih voda i drugim prirodnim bogatstvima koja se samo djelomično koriste. Kvalitetno i prostrano poljoprivredno zemljište, razvijena stočarska proizvodnja kao i bogat i raznovrstan šumski fond temelji su razvoja privrede na ovom području. Pitomi krajevi i srdačni ljudi pružaju odlične uvjete za ugostiteljsko-turističku ponudu usmjerenu na zdravstveno-rekreativni turizam, lovni s nizom odličnih i kvalitetnih lovišta, ribolovni turizam, seoski i niz drugih vidova odmora, rekreacije i zabave. Temeljno privredno određenje Bjelovarsko-bilogorske županije nekada je bila, a i sada je, proizvodnja hrane i stočarstvo, što rezultira značajnom proizvodnjom mlijeka i mesa. Na toj se bogatoj i kvalitetnoj sirovinskoj osnovi razvila značajna prehrambena industrija.

Na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, bitnom preduvjetu razvoja poljoprivrede, naročito stočarstva, razvila se proizvodnja ratarskih kultura namijenjenih stočarstvu i proizvodnji žitarica i industrijskoga bilja. Do sada nedovoljno korištenim resursima u voćarstvu i vinogradarstvu počinje se pridavati veći značaj.
U stočarskoj proizvodnji najvažnije je govedarstvo, pretežno simentalske pasmine, a takvo udomaćeno mesno-mliječno govedo rasadište je rasplodnog materijala u govedarstvu Hrvatske i snažna sirovinska osnova razvijene mljekarske i mesoprerađivačke industrije županije.
Značajna je i svinjogojska proizvodnja na bazi svinja i suprasnih nazimica kao sirovinska osnovica za mesoprerađivačku industriju. Znatni su i kapaciteti u proizvodnji konzumnih jaja i brojlera, a u porastu je i uzgoj ovaca i koza, dok je konjogojstvo svedeno na minimalan broj grla. U županiji postoje značajne površine kvalitetnih ribnjaka slatkovodne ribe, a posebno je razvijena proizvodnja šarana.
Najsnažniji dio prehrambene industrije je proizvodnja i prerada mlijeka. Tako mljekare svojom godišnjom proizvodnjom prerade više od 50% ukupne predade mlijeka u Hrvatskoj. Uz proizvodnju pasteriziranog mlijeka proizvode se i razni mliječni proizvodi od kojih se naročito ističu neke poznate robne marke sireva.
Osim mljekarske industrije značajni su kapaciteti mlinske i konditorske industrije, zatim prerade mesa i ribe, prerade krompira, te proizvodnja tjestenine. Proizvodnja kvalitetnog piva temelji se na poznatoj češkoj tradiciji, a ljubitelji dobre kapljice mogu uživati u kvalitetnim vinima kojih je svakim danom sve više.
Također, važna privredna grana županije je, zasnovana na bogatom i raznovrsnom fondu kvalitetnih šuma s visokom zastupljenošću hrasta i bukve, drvoprerađivačka industrija sa znatnim kapacitetima u proizvodnji piljene građe i ploča, proizvodnji šperploča, furnira, iverice, masivnog i pločastog namještaja, parketa, drvne galanterije i drugih proizvoda.
S dugogodišnjom tradicijom tekstilna industrija je, s nizom poznatih proizvođača gotovih tekstilnih proizvoda, svojom kvalitetom i praćenjem modnih trendova visoko pozicionirani subjekt u privredi Bjelovarsko-bilogorske županije i Hrvatske.
Industrija prerade metala raspolaže značajnim proizvodnim mogućnostima. Instalirani su ljevaonički kapaciteti nodularnog i sivog ljeva, dorada i obrada proizvoda od žice, a strojogradnja je specijalizovana za proizvodnju mašina za ciglarstvo i pivarstvo, uključujući proizvodnju automobilskih prikolica i traktora.
Geoprometni položaj županije povoljno utiče na razvoj cestovnoga saobraćaja, pa tako dolazi do stalnog povećanja broja saobraćajnih kompanija, koje svojim savremenim vozilima prevoze robu i putnike gotovo u svim pravcima.

[uredi] Kultura

Područje Bjelovarsko-bilogorske županije prepuno je bogate historije i tradicije koja seže i u vrijeme prije rimskog doba. U muzejima i crkvama čuvaju se dragocjenosti kao dokazi postojanja, trajanja i čuvanja života na ovom području. Na svakom koraku isprepliću se prošlost i sadašnjost. Tu je nezaobilazna "Terezijana" kao uspomena na caricu Mariju Tereziju koja je carskim dekretom osnovala grad Bjelovar, Međunarodni stočarski i privredni sajam, najveći takve vrste u Hrvatskoj, "Vinodar", izložba vina, "Obžinky", žetvene svečanosti Čeha, Smotra pučkoga teatra, festival "Djeca, radost, pjesma", međunarodni supermaraton Zagreb-Čazma, motokros u Podgariću, konjički turnir u Bereku i brojne sportske priredbe. Bjelovar je kolijevka rukometa u Hrvatskoj.

[uredi] Vanjski linkovi

• Službene stranice županije
• CroMaps navigator: Karta Bjelovarsko bilogorske županije, tourist info

Općine Bjelovarsko-bilogorske županije
Berek | Dežanovac | Đulovac | Hercegovac | Ivanska | Kapela | Končanica | Nova Rača | Rovišće | Severin | Sirač | Šandrovac | Štefanje | Velika Pisanica | Veliki Grđevac | Veliko Trojstvo | Velika Trnovitica | Zrinski Topolovac