Dubrovačko-neretvanska županija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Dubrovačko-neretvanska županija
(Zastava) (Grb)
Sjedište županije	Dubrovnik
Površina	1.783 km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	122.870 69/km²;
Župan	Ivo Miletić

Dubrovačko-neretvanska županija je najjužnija hrvatska županija. Zbog granice s Bosnom i Hercegovinom kod Neuma podijeljena je u dva dijela: dubrovački s Korčulom i neretvanski. U svom sklopu ima gradove: Dubrovnik, Metković, Korčulu, Ploče i Opuzen.

Sadržaj 1 Historija 2 Županijska uprava 3 Administrativna podjela 4 Stanovništvo 5 Geografija 6 Privreda 7 Kultura 8 Znamenitosti 9 Vanjski linkovi

[uredi] Historija

Dubrovačko-neretvanski kraj su ljudi davno počeli naseljavati. Prije 3 000 do 4 000 godina na tom su prostoru živjeli Iliri. U 4. i 5. vijeku prije nove ere Dubrovnik osvajaju stari Grci. U 2. vijeku prije nove ere osvajaju ga Rimljani. Postoje jasni dokazi da je u 15. vijeku postojala je i Dubrovačka republika. Svaki mjesec se birao knez. 1667. Dubrovnik je gotovo sravnio sa zemljom strašan potres. Nakon toga Dubrovnik je počeo nazadovati. 1808. službeno je ukinuta Dubrovačka republika. Tada je Dubrovnik ušao u trojednu zajednicu Hrvatske, Dalmacije i Slavonije koja je do 1918. bila u sastavu Austro-Ugarske.

Nakon Prvog svjetskog rata Dubrovnik je, kao dio Hrvatske, najprije pripojen Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, pa Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca,koja je poslije nazvana Kraljevina Jugoslavija. Hrvati nisu bili zadovoljni dominacijom Srba, ugnjetavanjem i iskorištavanjem hrvatskog naroda u novonastaloj državi. Godine 1939. Dubrovačko-neretvanska županija je u sastavu Banovine Hrvatske, a 1941. postaje dio Nezavisne Države Hrvatske. Nakon raznih promjena imena 1943. Dubrovnik postaje dio Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. I u novoj Jugoslaviji su uglavnom dominirali Srbi. 1. oktobra 1991. Jugoslovenska Narodna Armija oružano napada dubrovačko područje. Jugoslavenska Narodna Armija je zauzela Konavle, Šumet, Župu, Primorje i razarala sve do Stona. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji spaljeno je i opljačkano 14 194 kuća.

[uredi] Županijska uprava

[uredi] Administrativna podjela

Županija je podijeljena na 5 gradova i 17 općina.

• Gradovi:
  • Grad Dubrovnik
  • Grad Korčula
  • Grad Metković
  • Grad Opuzen
  • Grad Ploče

• Općine:
  • Općina Blato
  • Općina Dubrovačko primorje (sjedište Slano)
  • Općina Janjina
  • Općina Konavle (sjedište Gruda)
  • Općina Kula Norinska
  • Općina Lastovo
  • Općina Lumbarda
  • Općina Mljet (sjedište Babino Polje)
  • Općina Orebić
  • Općina Pojezerje (sjedište Otrić-Seoci)
  • Općina Slivno (sjedište Vlaka)
  • Općina Smokvica
  • Općina Ston
  • Općina Trpanj
  • Općina Vela Luka
  • Općina Zažablje (sjedište Mlinište)
  • Općina Župa dubrovačka (sjedište Srebreno)

[uredi] Stanovništvo

Prema popisu stanovništva županija ima 122.870 stanovnika (2.8% ukupnog stanovništva Hrvatske) sa prosječnom gustočom naseljenosti od 69 stanovnika/km2.

Etnički sastav: Hrvati 93.3%, Srbi 2%, Bošnjaci 1.4% i drugi.

[uredi] Geografija

Područje Županije ima sve karakteristike mediteranske klime s klimatskim razlikama koje su posljedica postojanja visoke planinske barijere neposredno uz obalu, niza otoka i povremenih kontinentalnih uticaja.

[uredi] Privreda

Najvažnija privredna grana Dubrovačko-neretvanske županije je turizam. Prelijepi dubrovački stari grad i čisto more privlače milione turista, pa je Dubrovnik najveća hrvatska turistička atrakcija. U Stonu je najstarija evropska solana iz 14. vijeka. Dubrovačko-neretvanska županija ima i mnogo brodogradilišta. Zračna luka Dubrovnik nalazi se u Ćilipima, a autobusni kolodvor Dubrovnik na poluotoku Lapad. Razvijeno je i poljoprivreda i ribarstvo.

Važna privredna grana je i vađenje i obrada kamena, uglavnom u Dubrovačkom primorju.

[uredi] Kultura

Prvi koncert Dubrovačke filharmonije održan je u Dubrovniku 13. maja 1925. Odtad ta filharmonija nastupa na Dubrovačkim ljetnim igrama. Pozorište Marina Držića izgrađeno je 1864. godine. Ansambl Linđo osnovan je 1965. Muzeji u Dubrovniku su Pomorski muzej, Prirodoslovni muzej Biološkog instituta, Etnografski muzej itd.

[uredi] Znamenitosti

Najveća znamenitost Dubrovačko-neretvanske županije je Stari Grad Dubrovnik. Opasan velikim i dugim zidinama i prelijepim morem privlači turiste. Druga važna znamenitost je Ston. Poslije Kineskog zida on ima najveće zidine na svijetu. Ima i najstariju solanu u Evropi.

[uredi] Vanjski linkovi

• Službena stranica županije

Općine Dubrovačko-neretvanske županije
Blato | Dubrovačko primorje | Janjina | Konavle | Kula Norinska | Lastovo | Lumbarda | Mljet | Orebić | Pojezerje | Slivno | Smokvica | Ston | Trpanj | Vela Luka | Zažablje | Župa dubrovačka