Koprivničko-križevačka županija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Koprivničko-križevačka županija
(Zastava) (Grb)
Sjedište županije	Koprivnica
Površina	1 746 km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	124 467 71/km²;
Župan	Josip Friščić

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske

Sadržaj 1 Historija 2 Županijska uprava 3 Administrativna podjela 4 Stanovništvo 5 Geografija 6 Privreda 7 Kultura 7.1 Turizam 7.2 Znamenitosti 8 Vanjski linkovi

[uredi] Historija

Križevački župan se spominje 1193. godine što ukazuje da je već tada postojala Križevačka županija. Na prostoru oko nje postojalo je u srednjem vijeku više županija. Najpoznatija od njih je Komarnička županija - koja je zauzimala prostor uz rijeku Dravu - Podravina. Manje županije su oko 1350. udružene s Križevačkom u jedinstvenu županiju. Srednjovjekovne županije nisu imale jedinstvena središta već je sjedište bilo privremeno ono mjesto gdje je stolovao veliki župan. Ta je županija u vrijeme osmanskih prodora sjedinjena sa Zagrebačkom u jedinstvenu upravu kojoj je na čelu bio hrvatski podban. No, Križevačka županija i dalje postoji. Moderna Križevačka županija utemeljena je 1759. - njeno središte postaje grad Križevci, a 1886. je sjedinjena s Bjelovarskom u Bjelovarsko-križevačku županiju (sjedište je bilo Bjelovar) koja je opet postojala do 1922. Godine 1993. osnovana je Koprivničko-križevačka županija - sjedište grad Koprivnica na tradiciji stare Križevačke županije (ali i Komarničke županije). Prvi župan Koprivničko-križevačke županije je bio: Ivan Stančer (1993. - 1997.), drugi Nikola Gregur (1997. - 2001.), a treći Josip Friščić (2001. do danas).

[uredi] Županijska uprava

[uredi] Administrativna podjela

Županija je podijeljena na 3 grada i 21 općinu.

• Gradovi:
  • Đurđevac
  • Koprivnica
  • Križevci

• Općine:
  • Drnje
  • Đelekovec
  • Ferdinandovac
  • Gola
  • Hlebine
  • Kalinovac
  • Kalnik
  • Kloštar Podravski
  • Koprivnički Bregi
  • Koprivnički Ivanec
  • Legrad
  • Molve
  • Novigrad Podravski
  • Novo Virje
  • Peteranec
  • Podravske Sesvete
  • Rasinja
  • Sokolovac
  • Sveti Ivan Žabno
  • Sveti Petar Orehovec
  • Virje

[uredi] Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine županija je imala 124.467 ( 2.8 % stanovništva Hrvatske ) sa prosječnom gustočom naseljenosti od 71 stanovnika/km2. Etnički sastav je bio sljedeči: Hrvati 96 %, Srbi 1.9 %, Slovenci 0.1 %, Romi 0.1 %, Mađari 0.1 % i drugi.

Današnji raspored stanovništva u prostoru posljedica je privrednih i društvenih procesa u posljednjih pola stoljeća. Prisutni su procesi deagrarizacija, industrijalizacija, deruralizacija i urbanizacija. Oni su ubrzali proces napuštanja ruralnih naselja i porast stanovništva gradova (Koprivnica, Križevci i Đurđevac).

[uredi] Geografija

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Površinom od 1.746 km² sedamnaesta je županija po veličini u Hrvatskoj. Sjeveroistočni dio županije čini dolina rijeke Drave na kojem prevladava poljoprivredna djelatnost sa značajnim nalazištima nafte i zemnog plina. Veća naselja ovog prostora su Koprivnica i Đurđevac.

[uredi] Privreda

Sa stajališta poljoprivredne regionalizacije Koprivničko-križevačka županija spada u panonsku regiju. Poljoprivredni prostor Županije sastoji se od pet mikroregionalnih cijelina:

• Podravski poljoprivredni bazen (Podravina)
• Prekodravlje
• Istočni i sjeveroistočni dio (Bilogora)
• Kalničko područje (Kalnik)
• Kalničko-prigorski dio županije

Podravski poljoprivredni bazen i Prekodravlje je područje s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. Ostale grane privrede županije su proizvodnja mlijeka (Naturaagro - PZ Đurđevac), proizvodnja hmelja, stočarstvo, povrćarstvo i vinogradarstvo.

[uredi] Kultura

Putujući od Zagreba prema Koprivnici, nailazi se Obrež i Kalničke klijeti. Tu su još i utvrde Veliki Kalnik, Koprivnička utvrda i Stari grad Đurđevac, i kompleks dvoraca i perivoja Erdödy u Gornjoj Rijeci, manastirski kompleks kraj sela Lepavina i kompleks dvoraca Inkey i župne crkve Sv. Križa u Rasinji.

[uredi] Turizam

Najvažnije destinacije županije su Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama, župna crkva Sv. Ane, grkokatolička katedrala Sv. Trojstva i crkva Sv. Križa u Križevcima, historijsko središte Križevaca, prehrambeni muzej "Podravka" – Koprivnica, Stari grad Đurđevac i Galerija Lacković – Batinske, krajolik Kalnika, stari grad Kalnik i Mali Kalnik.

[uredi] Znamenitosti

Na području Koprivničko-križevačke županije ima jedanaest zaštićenih dijelova prirode, koji zauzimaju površinu od cca 5550 ha.

• Posebni rezervati :
  • geografsko-botanički: Đurđevački pijesci
  • botanički: Mali Kalnik
  • ornitološki: Veliki Pažut
  • šumski: Crni Jarci, Dugačko Brdo

• Park šuma: Župetnica

• Zaštićeni krajolici:
  • Čambina
  • Kalnik

• Spomenik prirode:
  • Sedam stabala hrasta lužnjaka smještenih u parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš

• Spomenici parkovne arhitrkture:
  • Park kraj Osnovne škole ˝Vladimir Nazor˝, Križevci
  • Park kraj poljoprivredne škole u Križevcima

[uredi] Vanjski linkovi

• Službena stranica županije
• CroMaps navigator: Karta Koprivničko-križevačke županije, turist info
• Regionalni tjednik - informativni portal

Općine Koprivničko-križevačke županije
Drnje | Đelekovec | Ferdinandovac | Gola | Hlebine | Kalinovac | Kalnik | Kloštar Podravski | Koprivnički Bregi | Koprivnički Ivanec | Legrad | Molve | Novigrad Podravski | Novo Virje | Peteranec | Podravske Sesvete | Rasinja | Sokolovac | Sveti Ivan Žabno | Sveti Petar Orehovec | Virje