Gottfried Wilhelm Leibniz
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Gottfried Wilhelm Leibniz | |
|---|---|
 |
|
| rođen: | 1. juli, 1646. Leipzig, Njemačka |
| preminuo: | 14. novembar, 1716. Hannover, Njemačka |
Gottfried Willhelm Leibniz (Gotfrid Vilhelm Lajbnic, 1646 - 1716.), bio je njemačni matematičar, naučnik i filozof. U matematici mu se pripisuje (zajedno sa Njutnom) otkriće diferencijalnog računa; vjeruje se da je došao do otkrića 11. novembra 1675. godine. On je konstruisao prvi mehanički digitron koji je mogao množiti i dijeliti. Njemu se pripisuje i otkriće moderne forme binarnog brojčanog sistema, koji se danas koristi u kompjuterima. Bio je osnivač Berlinske akademije.
Tvrdio je da je čitav svijet građen od duhovnih atoma: monada. Svaka monada je svijet u malom, a u njoj se sukobljavaju sile, pa odatle potiče svaka aktivnost i težnja ka usavršavanju. Njegovo veliko djelo u kojem je opisao te duhovne atome je "Monadologija" (oko 1713. godine). Lajbnicov racionalistički sistem sedamnaestog stoljeća, po mnogim pogledima je najneobičniji. Pisac, filozof i prosvjetitelj Volter, u svom djelu Kandid, ismijao je Lajbnicovu ideju da je ovo "najbolji od svih mogućih svjetova". Lajbnic je to tvrdio zato što je smatrao da je ovo najbolji i najbolje uravnoteženi svijet od svih, jer ga je stvorio savršeni Bog.
[uredi] Relevantni članci
[uredi] Vanjski linkovi
- Lajbnicovi prijevodi
- Lajbnic na internetskoj enciklopediji filozofije
- Gottfried Leibniz
- A Leibnicova biografija i bibliografija
Nedovršeni biografski članak o Gottfried Wilhelm Leibniz treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
