Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Atom |
 |
| Klasifikacija |
|
|
|
| Osobine |
|
| Masa: |
atomska masa |
| Elektronski naboj: |
0 C |
| Promjer: |
10pm do 1_E-10_m|100pm |
|
Atom je osnovna gradivna jedinica tvari. Atom se sastoji od jezgre (koju čine protoni i neutroni) i elektrona koji se nalaze u ljuskama oko jezgre. Jezgra čini 99.98% mase atoma. Promjer jezgre (10-15 m) je 100 000 puta manji od promjera atoma (10-10 m).
Prve ideje o atomu su dali grčki filozofi Leukip i njegov učenik Demokrit u 4. i 5. st. p.n.e. Oni su govorili da je svijet građen od beskonačnog broja nevidljivih i nedjeljivih čestica- atoma (atomos- nedjeljiv). Govorili su da su atomi vječni i da se razlikuju po obliku, težini, tvrdoći i veličini. Takođe, tvrdili su da se atomi kreću u praznom prostoru, pravolinijski- odozgo prema dole. Teži se brže kreću, sustižu lakše, grupišu i tako grade sve stvari. Demokrit je tvrdio da su prava svojstva atoma: oblik, veličina, težina, pokret i tvrdoća. Sekundarna svojstva su: boje, mirisi i okusi.
[uredi] Također pogledajte
 |
Odjeljak isključivo posvećen hemiji |
 |
Odjeljak isključivo posvećen fizici |
