Južni Slaveni

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Države Evrope u kojima Južni Slaveni čine većinu stanovništva (crna boja)

Južni Slaveni su slavenski narodi, koji naseljavaju Balkanski poluotok (zemlje južno od Dunava i Save), Panonsku niziju (zemlje sjeverno od Dunava i Save) i istočne Alpe.

Južni Slaveni koji žive u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori su većinom pravoslavci, dok su južni Slaveni koji žive u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici (Hrvati, Slovenci). U Bosni i Hercegovini su zastupljene sve tri vjere: muslimani (Bošnjaci), pravoslavci (Srbi) i katolici (Hrvati). U svijetu ukupno ima otprilike 33 miliona Južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Evrope.

[uredi] Južnoslavenski narodi i etničke grupe

Zapadna grupa:

Bošnjaci
- Goranci
Crnogorci
Hrvati
- Bokelji
- Bunjevci
- Gradišćanski Hrvati
- Janjevci
- Moliški Hrvati
- Šokci
Jugoslaveni(nepriznati narod)
Krašovani(nepriznati narod)
Slovenci
- Kranjci
Srbi

Istočna grupa:

Bugari
- Pomaci
Makedonci

[uredi] Simboli

Trobojnica

Južni Slaveni pošto nikada u potpunosti nisu imali zajedničku državu nisu imali ni jedinstvene simbole (grbove il zastave). Ipak najpoznatijom južnoslavenskom zastavom se smatra jugoslavenska trobojnica. Ona je zapravo predstavljala 6 južnoslavenskih naroda(Slovence, Hrvate, Srbe, Bošnjake, Crnogorce i Makedonce). Uvedena je u doba Kraljevine SHS i uz blage izmjene(poput ubacivanja/izbacivanja crvene petokrake u središte trobojnice) preživjela je u sve tri Jugoslavije(kraljevskoj, socijalističkoj i srbijansko-crnogorskoj). U potpunosti je ukinuta proglašavanjem nezavisnosti Crne Gore, a jugonostalgičari je i dalje smatraju svojom zastavom.

[uredi] Trobojnice po etničkim grupama

Slovenci: bijelo-plavo-crveno
Hrvati: crveno-bijelo-plavo
Srbi: crveno-plavo-bijelo
Crnogorci: crveno-plavo (svijetloplava)-bijelo
Bošnjaci: nema
Makedonci: nema
Bugari: bijelo-plavo (zeleno-plava)-crveno

Napomena: Crnogorci su narodnu trobojnicu imali na zastavi od 1992. do 2006. godine. Makedonci nikada nisu imali svoju trobojnicu, ali su kao narodnu boju smatrali crvenu. Bošnjaci također nikada nisu imali svoju trobojnicu, ponajviše zbog toga što su se često smatrali religijskom skupinom muslimana, ali su u samim počecima devedesetih godina prošlog stoljeća kao svoju trobojnicu prihvatili zasjedanjem Bošnjačkog kongresnog vijeća zeleno-bijelo-zeleno s polumjesecom u sredini. Ipak, ova zastava među narodom nikada nije bila priznata, tako da je praktično danas odbačena, jer Bošnjaci sebe ne smatraju religijskom već etničkom grupom.