New Immissions/Updates:
boundless - educate - edutalab - empatico - es-ebooks - es16 - fr16 - fsfiles - hesperian - solidaria - wikipediaforschools
- wikipediaforschoolses - wikipediaforschoolsfr - wikipediaforschoolspt - worldmap -

See also: Liber Liber - Libro Parlato - Liber Musica  - Manuzio -  Liber Liber ISO Files - Alphabetical Order - Multivolume ZIP Complete Archive - PDF Files - OGG Music Files -

PROJECT GUTENBERG HTML: Volume I - Volume II - Volume III - Volume IV - Volume V - Volume VI - Volume VII - Volume VIII - Volume IX

Ascolta ""Volevo solo fare un audiolibro"" su Spreaker.
CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions
Razgovor o šablonu:Moždanisteznali/Prijašnji članci - Wikipedia, slobodna enciklopedija

Razgovor o šablonu:Moždanisteznali/Prijašnji članci

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Sadržaj

[uredi] Prijašnji članci

[uredi] Novembar 2005


Eurosong
Eurosong (poznat i kao Evrovizija i Eurovision Song Contest) je muzički natječaj nacionalnih radiotelevizija Evrope okupljenih oko Evropske Radiodifuzne Unije EBU. Festival je osnovan sredinom 1950-ih godina, a prvo natjecanje održano je 1956. godine u švicarskom Luganu. Predstavnici tadašnje Jugoslavenske radiotelevizije JRT na Evroviziji se pojavljuju od 1961. godine, a Radiotelevizija Sarajevo participira na nacionalnim natjecanjima od 1964. godine, kada je pobijedio i naš predstavnik Sabahudin Kurt…Pročitajte više

[uredi] Oktobar 2005


Babilon
Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu savremenog Al Hillah u Iraku. Bio je glavni grad Babilonskog carstva. Ime potiče od akadske riječi Babilu, što znači "božija kapija", a koja je bila prijevod sumerskog imena Kadingirra. Grad se prvi put spominje na tableti Sargona Akadskog iz 24. stoljeća p.n.e. kada je Sargon Akadski od grada napravio središte svoje države... Pročitajte više

[uredi] Septembar 2005


Crna rupa
Crna rupa je nebesko tijelo koncentrisano od mase s gravitacionim poljem tako jakim da čak i izlazna brzina iz najbližih tačaka prekoračuje brzinu svjetlosti. To znači da ništa, pa čak ni svjetlost, ne može izaći iz njene gravitacije,te joj otuda i naziv crna. Termin "crna rupa" je široko rasprostranjen, čak iako se ne odnosi na rupu u svakidašnjem smislu riječi, već prije na kosmičku oblast iz čega se ništa ne može vratiti. . Pročitajte više

[uredi] Avgust 2005


Mliječni put
Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Rimska cesta) je galaksija kojoj pripada naš Sunčev sistem, u kojem je Zemlja jedna od planeta. Noću ga na nebu vidimo kao svijetli trag. Galileo Galilej je godine 1609. teleskopom ustanovio da je taj trag sastavljen od velikog broja zvijezda. Pročitajte više

[uredi] Juli 2005

Atom.

Atom je osnovna građevna jedinica tvari. Atom se sastoji od jezgre (koju čine protoni i neutroni) i elektrona koji se nalaze u ljuskama oko jezgre. Jezgra čini 99.98% mase atoma. Promjer jezgre (10-15 m) je 100 000 puta manji od promjera atoma (10-10 m).Pročitajte više

[uredi] Juni 2005

Struktura molekule DNA.
Struktura molekule DNA

Dezoksiribonukleinska kiselina - DNA - je materija specifična za svaku živu jedinku na planeti. Ona je osnovna materija naslijeđa - prenošenja osobina sa roditelja na potomke.Smještena je unutar ćelijskog jedra u strukturnim jedinicama zvanim hromozomi. Na svakom od hormozoma se nalazi jedan specifičan dio koj se naziva Gen. Svaki gen definiše jednu od osobina kod čovjeka, koju je naslijedio od svojih roditelja.... Pročitajte više

[uredi] Maj 2005

Novčanice.
Novčanice

Dolar (The United States Dollar) je zvanična valuta Sjedinjenih Američkih Država (u daljem tekstu Sjedinjene Države ili U.S.). Takođe je rasprostranjen kao rezervna valuta u nekim drugim zemljama u svijetu. Trenutno izdavanje dolara kontrolišu Federalne Rezerve (Federal Reserve Banking system). Simbol koji je najčešće u upotrebi za američki dolar je znak dolara ($). ISO 4217 kod za američki dolar je USD; američki dolar je takođe označen kao US $ od strane Međunarodnog monetarnog fonda. U 1995. godini preko 380 milijardi dolara u američkoj valuti je u upotrebi, od toga dvije trećine van Sjedinjenih Država. A od aprila 2004. godine gotovo 700 milijardi dolara je u opticaju i to još uvijek dvije trećine van Amerike... Pročitajte više


[uredi] April 2005

"Zheng He" napisano na kineskom.
Zheng He

Zheng He je bio čuveni Kineski moroplovac i istraživač. Njegova putovanja, od 1405. do 1433. godine, su nazvana "Uškopljenik Sanbao prema zapadnom okeanu" ili "Zheng He prema zapadnom okeanu". "Zapadni okean" odnosi se na azijska i afrička područja koje je Zheng He istraživao. Među njima su područja jugoistočne azije, Sumatre, Jave, Šri Lanke, Indije, Perzije, Perzijskog zaljeva, Arabije, Crvenog Mora, i Mozambičkog zaljeva. Tačan broj njegovih putovanja zavisi od načina dijeljenja, ali putovao je sedam puta do "Zapadnog okeana" sa svojom flotom. Na vrhuncu moći, flota se sastojala od 30.000 mornara i 70 brodova... Pročitajte više


[uredi] Mart 2005

Pitagora
Pitagora

Pitagora (582-496. p.n.e, grčki:Πυθαγόρας), bio je matematičar i filozof, najbolje poznat po Pitagorinoj teoremi. Poznat kao otac brojeva, on je bio utjecajan u grčkoj filozofiji i religijskom učenju u kasnom 6.st. prije nove ere. Pošto legende i omane zamagljuju njegova učenja, čak i više nego što je to bio slučaj sa drugim pre-Sokratovcima, zna se malo sa sigurnošću o njegovom životu i učenju. Pitagora i njegovi studenti su vjerovali da je sve povezano sa matematikom, i vjerovali su da se sve može predvidjeti i izmjeriti u ritmičkim ciklusima... Pročitajte više

[uredi] Februar 2005

Edmund Hillary na novčanici Novo Zelandskih 5 dolara.
Edmund Hillary

Edmund Hillary (Edmund Hilari), rođen 20. jula, 1919. godine, je Novo Zelandski planinar i istraživač. Čuven je zbog toga što je 29. maja, 1953. godine, postao prvi čovjek da uspješno stigne na vrh Mont Everesta (8.850 metara nadmorske visine) sa Šerpaskim vodičem Tenzing Norgajom. Gospodin Hillary je jedini živ Novi Zelanđanin sa licem na novčanici.... Pročitajte više


[uredi] Januar 2005

Crtež iz knjige "Le Tour du Monde".
Gnječenje slonom

Gnječenje slonom je bila uobičajna kazna za te osuđene na smrt širom južne i jugoistočne azije, naročito u Indiji, za više od 4.000 godina. Rimljani i Kartažani su također ponekad upotrebljavali ovu metodu, a spominju se i u radovima Josephusa i u deutero-kanonskim knjigama u vezi sa Egipćanima.... Pročitajte više

Static Wikipedia (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -

Static Wikipedia 2007 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -

Static Wikipedia 2006 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu

Static Wikipedia February 2008 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu